Predstavnici Zavoda za unapređivanje zaštite na radu na radnom sastanku u HEP grupi upoznati su s organizacijom i načinom provedbe mjera zaštite na radu u Hrvatskoj elektroprivredi u razgovoru sa Stjepanom Tvrdinićem, predstojnikom Ureda za korporativnu sigurnost, Željkom Sinkovićem, koordinatorom zaštite na radu, Željkom Poljakom, specijalistom zaštite na radu, Milanom Rališem, predstavnikom Radničkog vijeća i Antom Baraćem, pravnikom u Sektoru ljudskih potencijala.
HEP grupa jedna je od najvećih poslovnih organizacija u Republici Hrvatskoj, a zbog svoje organizacijske složenosti, značajnog broja zaposlenih, spektra djelatnosti i poslova koje zaposlenici obavljaju od izuzetne je važnosti primjerena zaštita i sigurnost radnika na radu.
HEP d.d. vladajuće je društvo HEP grupe u isključivom državnom vlasništvu, koje objedinjuje vođenje ovisnih društava HEP grupe i vlasnik je imovine koju ugovorno prenosi na upravljanje ovisnim društvima. U okviru HEP d.d. posluje 14 ovisnih društava u stopostotnom vlasništvu, 4 društva u mješovitom vlasništvu, 26 hidroelektrana, 8 termoelektrana, a HEP d.d .je i 50- postotni vlasnik nuklearne elektrane Krško. U HEP d.d. zaposleno je više od 400 radnika, a u svim članicama grupe oko 10.500 radnika.
Poslovi zaštite na radu obavljaju se u Službi za zaštitu na radu, zaštitu od požara i obrambene pripreme u okviru Ureda za korporativnu sigurnost. Nedavno su provedeni izbori povjerenika radnika za zaštitu na radu i predstoji konstituiranje središnjeg Odbora za zaštitu na radu, kao i uspostava koordinacije na području zaštite na radu, rekao je Željko Sinković, koordinator te dodao da se sva osposobljavanja za rad na siguran način na administrativnim mjestima rada provode putem e-learninga čime se štedi vrijeme, ali i ostvaruju bolji učinci.
Nabavom kvalitetne opreme za rad na visini, stručnim usavršavanjem i osposobljavanjem radnika za rad na siguran način stvaraju se uvjeti za sprječavanje nezgoda i ozljeda na radu, naglasio je Stjepan Tvrdinić, predstojnik Ureda korporativne sigurnosti. Kolektivnim ugovorom tvrtke utvrđeno je pravo radnika na sistematski pregled u cilju zaštite zdravlja, primjenu mjera zaštite na radu u skladu s tehničko-tehnološkim i znanstvenim dostignućima te zaštitu privatnosti kojom se osiguravaju uvjeti rada u kojima zaposlenik neće biti izložen diskriminaciji, spolnom ili bilo kojem drugom uznemiravanju.
Predstavnici Zavoda upoznali su predstavnike HEP d.d. s brojnim aktivnostima ove središnje javne ustanove nadležne za praćenje i unapređivanje zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, predstavili pokazatelje o kretanju ozljeda na radu na nacionalnoj, sektorskoj i teritorijalnoj razini, informirali o trendovima u okviru EU, istaknuli primjere dobre prakse posebno u području preventivnih aktivnosti te se osvrnuli na edukativne i poticajne mjere kojima se rukovoditelji i zaposlenici potiču na odgovoran pristup u provedbi mjera zaštite na radu.
Suradnja, prevencija, učinkovit unutarnji nadzor, donošenje mjera i aktivnosti za unapređivanje zaštite na radu u svakoj radnoj sredini zajednički je interes radnika, njihovih predstavnika i poslodavaca, rečeno je na sastanku.
Prevencija rizika i promicanje sigurnijih i zdravijih uvjeta na mjestima rada ključni su ne samo za poboljšanje kvalitete radnih uvjeta, već i za produktivnost i konkurentnost. Sprječavanje ozbiljnih nesreća ili profesionalnih bolesti radnika te integracija i promicanje zdravlja u radnoj i životnoj sredini tijekom cijeloga radnog vijeka, od prvog posla nadalje, ključ je duljeg rada. Takav, proaktivan pristup pridonosi rješavanju dugoročnih posljedica demografskog starenja, u skladu s ciljevima strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast, upozorio je ravnatelj Begović.
Na razini pojedinih poslovnih subjekata u Hrvatskoj praksa pokazuje da se primjenjuje viša razina mjera zaštite na radu od minimalno propisanih zakonom i podzakonskim aktima, jer je prisutna svijest da su dobri uvjeti rada zaposlenih pretpostavka boljim poslovnim rezultatima. Odgovorno i učinkovito upravljanje zaštitom na radu dobro je za radnike, za ostvarivanje poslovnih ciljeva i za društvo u cjelini. Takav pristup doprinosi poboljšanju produktivnosti i troškovne učinkovitosti cijele organizacije. Neovisna revizija projekta „Bolji posao“ koju zajedno provode Međunarodna organizacija rada (ILO) i Međunarodna financijska korporacija (IFC), članica Svjetske banke pokazala je da je ulaganje u radne uvjete investicija, a ne trošak. Poboljšanje uvjeta rada nije financijski teret za tvrtke već je, naprotiv, ključna karika njegova razvoja, ističe se u studiji američkog sveučilišta Tufts.
Stres na radu ili u vezi s radom prvi puta se u Republici Hrvatskoj definira važećim Zakonom o zaštiti na radu gdje su navedene obveze poslodavca u vezi s prevencijom stresa uzrokovanog na radu ili u svezi s radom. Poslodavac je obvezan posebnu pozornost usmjeriti na organizaciju rada i radnih postupaka, radne uvjete i okolinu, komunikaciju te subjektivne čimbenike. Prema istraživanju Eurobarometra radnici smatraju da je stres jedan od glavnih profesionalnih rizika (53 posto), slijede ergonomski rizici tj. ponavljajuće kretnje ili zamorni, odnosno bolni položaji (28 posto) te svakodnevno podizanje ili premještanje ljudi ili teških tereta (24 posto).
Stručni pristup utvrđivanju rizika, a time i potrebnih mjera prevencije nema alternative, zato što se procjenom rizika utvrđuje razina opasnosti, štetnosti i napora u smislu nastanka ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u vezi s radom te poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika. Zato je važno da pri procjeni rizika obvezno sudjeluju radnici, odnosno njihovi predstavnici, ovlaštenici poslodavca i stručnjaci zaštite na radu, a poslodavac po potrebi može uključiti i stručnjake iz pojedinih drugih područja, istaknuo je tijekom razgovora.
Aktualne kampanje EU OSHA „Zdrava mjesta rada za sve uzraste“ 2016.-2017. i „STOP ozljedama na radu“ 2016.-2018. prilika su za šire djelovanje u svakoj radnoj sredini s ciljem informiranja, savjetovanja, osvješćivanja i edukacije svih dionika od radnika do menadžmenta o mjerama koje je potrebno poduzimati kako bi se osigurali sigurniji i zdraviji uvjeti rada te posljedično ostvarile značajne koristi, rekao je ravnatelj Begović.
Inicijative koje poduzima ovaj Zavod sigurno će pridonijeti jačanju kulture sprječavanja rizika, smanjenju ozljeda na radu, ali i izvan mjesta rada, očuvanju radne sposobnosti radnika i uštedama u izdacima za saniranje posljedica nesreća na radu i onih vezanih uz rad.
Težište je potrebno usmjeriti na mjere prevencije tijekom cijelog radnog vijeka kako bi se spriječile nesreće povezane s radom, zdravstveni problemi i profesionalne bolesti, a pretpostavka je holistički pristup koji uključuje osiguranje odgovarajućeg radnog okoliša i organizacije rada, cjeloživotno učenje i osposobljavanje, primjereni stil rukovođenja, ravnotežu poslovnog i privatnog života, mjere motivacije i razvoj karijera, naglašeno je na sastanku.
Ravnatelj Begović ukazao je na potrebu i prednosti mirnog rješavanja radnih sporova iz područja radnih odnosa povezanih s nesrećama i ozljedama na radu. Mirenje ima značajno mjesto u rješavanju sporazumnog rješavanja sporova i dugu tradiciju u državama članicama Europske unije. Podoban je za mirenje svaki spor o pravima u kojima stranke mogu slobodno raspolagati i kada postoji spremnost i volja stranaka riješiti spor nagodbom, a naročito rješavanje radnih sporova iz područja zaštite na radu. Budući da u ovom trenutku pri sudovima postoji značajan broj radnih sporova koji se odnose na tužbene zahtjeve vezane za naknadu štete zbog ozljeda na radu, profesionalne bolesti i sl., pokretanjem postupka mirnog rješavanja sporova, a koji bi se okončao nagodbom stranaka, došlo bi do značajne financijske uštede, skratilo bi se vrijeme rješavanja sporova, rasteretili sudovi te aktivnim sudjelovanjem stranaka na dogovoreni i prihvatljiv način sklopila bi se nagodba na njihovo obostrano zadovoljstvo. Nema opravdanog razloga da se neki sporovi i povlače po sudovima više od 30 godina, upozorio je ravnatelj Begović.
Izgradnja kulture prevencije na mjestu rada s ishodima smanjenja ozljeda na radu kao i podizanje razine osviještenosti o značajkama rada na siguran način u svakoj organizaciji zajednički je interes poslodavaca, radnika i društva, zaključeno je na sastanku predstavnika HEP d.d. i Zavoda za unapređivanje zaštite na radu te je iskazan interes za daljnji nastavak suradnje.
