U okviru jednodnevnog radnog posjeta Splitsko-dalmatinskoj županiji o socijalnom dijalogu u području zaštite na radu u okviru rada županijskog Gospodarsko-socijalnog vijeća, osnivanju odgovarajućeg Povjerenstva za unapređivanje zaštite na radu te suradnji na promicanju prve Nacionalne kampanje „STOP ozljedama na radu“ i europskih kampanja u toj županiji, Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu sa suradnicima razgovarao je s Lukom Brčićem, zamjenikom župana i Damirom Gabrićem, privremenim pročelnikom Upravnog odjela zajedničkih poslova Splitsko-dalmatinske županije.
Splitsko-dalmatinska županija prostorno je najveća županija Hrvatske; ukupne površine 14.106,40 km2. Površina kopnenog dijela s površinom otoka je 4.523,64 km2 (8 posto površine Republike Hrvatske), a površina morskog dijela je 9.576,40 km2 (30,8 posto morske površine RH). Otočno područje Županije sastoji se od 74 otoka. Na području županije živi ukupno 455.252 stanovnika, od čega je oko 19 posto zaposleno. Oko 74 posto zaposlenih radi u gospodarstvu, a 26 posto u ostalim djelatnostima. Udio broja zaposlenih u Županiji u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj iznosi 8,5 posto. Strukturu ukupnog prihoda po djelatnostima čini: trgovina 40,1 posto, prerađivačka industrija 24,1 posto, građevinarstvo 18,2 posto, poslovne usluge 6,1 posto te ostale djelatnosti 11,5 posto.
Predstavnici Zavoda informirali su predstavnike Županije da je u 2016. godini u Republici Hrvatskoj prijavljeno ukupno 16.235 ozljeda na radu, od čega se njih 13.281 dogodilo na mjestima rada, a 2.954 na putu odnosno prilikom dolaska i odlaska s posla ili na službenom putu. Prevladavale su lakše ozljede na radu njih 11.216, teških ozljeda prijavljeno je 1.989 te 18 sa smrtnim posljedicama. Prema brojnosti najveći broj ozljeda zabilježen je u prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i malo, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, javnoj upravi i obrani te graditeljstvu. Na teritorijalnoj razini najveći broj ozljeda na radu registriran je u Gradu Zagrebu (4.183), Primorsko-goranskoj županiji (1.495) te Splitsko-dalmatinskoj županiji (1.313). Na sastanku su domaćini upoznati i s radom besplatnog savjetovališta ZNR 3u1, te preventivnim aktivnostima u okviru suradnje Zavoda sa strukom kineziologije rada, s ciljem sprječavanja deformacija i bolova u kralježnici.
Govoreći o zaštita na radu u Republici Hrvatskoj, ravnatelj Begović istaknuo je da je to područje sastavni dio nacionalnih strateških dokumenata i ciljeva, a njenim sveobuhvatnim promicanjem i konkretnim djelovanjem Zavod naglašava njen značaj za osiguranje stimulativne, sigurne i zdrave radne okoline, podizanje svijesti o značaju prevencije potencijalnih rizika, razvoj kulture u provedbi mjera zaštite na radu uz kontinuirano informiranje, edukaciju i motiviranje svih ključnih dionika u radnim sredinama. Zaštita na radu, odnosno veći ili manji stupanj sigurnosti na radu postiže se provedbom zaštite na radu koja je sastavni dio organizacije rada i izvođenja radnog procesa, a čija je svrha sprječavanje svih štetnih događaja na radu, ponajprije za samog čovjeka – radnika, te osiguranje sigurnih uvjeta rada svim osobama na radu, bez opasnosti po život i zdravlje.
Prevencija rizika i promicanje sigurnijih i zdravijih uvjeta na mjestima rada ključni su za očuvanje radne sposobnosti radnika, zadovoljavanje potreba tržišta rada, održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava, ostvarivanje poslovnih planova, postizanje produktivnosti, konkurentnosti, gospodarskog rasta te za materijalnu sigurnost pojedinca i njegove obitelji. Logično je zaključiti da u zaštiti na radu manje znači više, a to je moguće postići ukoliko zaštita na radu zauzima primjereno mjesto u strateškim i operativnim planovima poslovanja, zaključio je Begović.
Regionalni razvoj, različitosti, mogućnosti, prilike i izazovi u području kreiranja povoljnog poduzetničkog ambijenta, razvoja potrebnih potpornih „servisa“ za zaposlene osobe radi ravnoteže privatnog i poslovnog života te utjecaja na gospodarski, socijalni i društveni razvoj otvaraju prostor suradnje predstavnika sindikata, poslodavaca i županijskih vlasti u okviru županijskih Gospodarsko-socijalnih vijeća. Socijalni dijalog i partnerstvo predstavljaju najučinkovitiji način pronalaženja zajedničkih rješenja i oblikovanja prijedloga mjera kojima se otvara perspektiva razvoja, zapošljavanja, boljih uvjeta i zaštite na radu, socijalne sigurnosti te promovira socijalna uključenost, socijalna pravda i solidarnost, suglasni su predstavnici Zavoda i Splitsko-dalmatinske županije, iskazujući opredjeljenje za daljnju zajedničku suradnju na promicanju i unapređivanju zaštite na radu.
Socijalni dijalog i partnerstvo na području zaštite na radu od mikro do nacionalne razine može doprinijeti stalnom poboljšanju i unapređivanju mjera i aktivnosti kojima se smanjuju nesreće i ozljede na radu, izostanci s rada zbog bolesti povezanih s radom te pozitivno utječe na očuvanje radne sposobnosti radnika tijekom cijelog radnog vijeka, zaključeno je na sastanku.
Zamjenik župana Luka Brčić pozvao je ravnatelja Begovića da sudjeluje u radu konstituirajuće sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća Splitsko-dalmatinske županije u novom sastavu kojom prilikom će jedna od tema biti i daljnje aktivnosti socijalnih partnera na području zaštite na radu te sudjelovanje u provedbi prve Nacionalne kampanje „STOP ozljedama na radu“, zatim u kampanji EU OSHA „Zdrava mjesta rada za sve uzraste“ i Nacionalnom programu „Živjeti zdravo“.