AKTUALNA PITANJA PROMJENE ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU
U organizaciji Udruge za promicanje zaštite u Zagrebu je održana tribina na temu „Izmjene i dopune Zakona o zaštiti na radu“, na kojoj su bili nazočni stručnjaci zaštite na radu, predstavnici Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, udruge poslodavaca i sindikata. Na skupu su sudjelovali Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu i Muhidin Omerdić, voditelj Službe za zaštitu na radu, ovlaštenja, nadzor i analizu u Zavodu.
U uvodnom izlaganju Jere Gašperov, voditelj Službe zaštite na radu u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava podsjetio je da je polazna osnova za aktualne izmjene i dopune Zakona o zaštiti na radu, Akcijski plan Vlade RH za rasterećenje gospodarstva te dorada i usklađivanje pojedinih odredbi s drugim propisima. Predlaže se proširenje sastava Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu s predstavnicima koje imenuje ministar nadležan za zdravstvo, dopunjuju se prekršajne odredbe radi osiguranja sudjelovanja radnika i njihovih predstavnika u izradi procjene rizika. Vezano za stalno stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu predlaže se isto osmisliti bez vođenja upravnog postupka tj. izdavanja, oduzimanja i prestanka odobrenja za samostalna rad. Sjednice Odbora za zaštitu na radu održavale bi se najmanje jednom u šest mjeseci, umjesto sadašnje obveze svaka tri mjeseca, a vezano uz tu novu odredbu unijele bi se i prekršajne sankcije. Kod broja osposobljenih radnika za pružanje prve pomoći predlaže se isto povećati s 20 na 50 radnika, ovisno o organizaciji i radnim procesima, lokacijama i smjenskom radu. Proširuje se i odredba o ograničavanju duhanskih na srodne i druge proizvode a na privremenim radilištima gdje se radovi izvode kraće od 30 dana poslodavac dokumentaciju mora učiniti dostupnom u roku koju odredi nadležni inspektor. Izmjenama Zakona o zaštiti na radu definira se na drugačiji način teška ozljeda na radu, trenutak njenog nastanka i način prijave nadležnoj inspekciji.
Admira Ribičić iz Hrvatske udruge poslodavaca podsjetila je da nakon više od tri godine nisu donijeti podzakonski akti vezani za Zakon o zaštiti na radu iz područja nadležnosti Ministarstva zdravstva. Istaknula je važnost zaštite na radu s aspekta interesa poslodavaca. Zajednički cilj svih dionika u ovom području treba biti prevenirati i smanjiti negativne posljedice ozljeda na radu i bolesti povezanih s radom. Ključni je interes poslodavaca kako što jednostavnije primijeniti Zakon i druge propise ali i smanjiti administrativno opterećenje. Mišljenja smo da je potrebno poslodavcima pružiti potporu kroz promjenu sadašnjeg modela osiguranja od ozljeda na radu kao i određene ekonomske poticaje za uvođenje viših standarda zaštite na radu, istaknula je Ribičić.
Katarina Rumora, iz Nezavisnih hrvatskih sindikata osvrnula se na otvoreno pitanje primjene Zakona o zaštiti na radu kod samozaposlenih osoba te je ukazala na preporuke i praksu u okviru EU. U vezi Odbora zaštite na radu stajališta je da njegovo djelovanje doprinosi unapređivanju zaštite na radu i suodlučivanja radnika te je mišljenja da predložena promjena te odredbe neće doprinijeti navedenom cilju. Potreban broj osposobljenih radnika za pružanje prve pomoći potrebno je odrediti na način da se osigura učinkovita pomoć. Umjesto provođenja izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu zalaže se za njihovo imenovanje. Izlaganje je Rumora zaključila isticanjem da je zaštita na radu dio cjelovitog poslovanja pri čemu je nužno razvijati i kulturu zaštite na radu.
Fran Marović je u ime Udruge za promicanje zaštite iznesao prijedlog da se u sastav Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu uključi po jedan zajednički predstavnik strukovnih udruga u području zaštite na radu te društva medicine rada. Mišljenja je da stalno stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu mora biti obvezno i implementirano kroz upravni postupak a na što upućuje i sadašnja odredba Zakona o zaštiti na radu, pa isto ne bi trebalo mijenjati. Takvo određenje posebno je značajno jer je težište obavljanja poslova u zaštiti na radu na struci, odnosno kao što specijalisti medicine rada imaju obveze i sankcije u slučaju neispunjavanja stručnog usavršavanja tako istovjetno treba postupiti i kod stručnjaka zaštite na radu. Izmjenama Zakona potrebno je omogućiti da više poslodavaca koji rade na istoj lokaciji mogu zajednički organizirati pružanje prve pomoći uz obvezu obnavljanja znanja. Nadalje, je predložio da se inspekciji zaštite na radu tijekom nadzora omogući pružanje tehničkih informacija i savjeta poslodavcima o načinu učinkovite primjene pojedinih odredbi propisa. U slučajevima kada poslodavac nije osposobio radnika za rad na siguran način, zatim, u slučaju izostanka ispitivanja radne opreme, sredstava rada i radnog okoliša te pružanja prve pomoći potrebno je dodatno pojačati prekršajne sankcije. Navedena rješenja su na tragu sličnih odredbi u drugim zemljama. Potrebno je više znanja svima u zaštiti na radu, uključivo i inspektorima, jer podaci EU OSHA pokazuju da su zbog neprovođenja mjera zaštite na radu ukupni troškovi 470 milijardi Eura a temeljem toga u našoj zemlji oko jedne milijarde Eura, rekao je Fran Marović.
Tijekom zanimljive rasprave najviše pozornosti izazvala je sadašnja ali i novo predložena definicija „teške“ ozljede na radu te način utvrđivanja i prijave takve ozljede inspekciji zaštite na radu, pa je zaključeno da i nadalje to pitanje ostaje otvoreno. Iznijeto je mišljenje da bi ozljede prilikom dolaska na posao i odlaska s posla trebalo isključiti iz statistike a time i namjenskog fonda zaštite zdravlja na radu temeljem prakse u drugim zemljama, istaknuti su problemi zdravstvenih pregleda radnika izvan sjedišta poslodavca i dodatnih troškova za poslodavce, ukazano je na problem samozaposlenih osoba i primjene osnovnih obveza u području zaštite na radu, zatim, potrebu promjene uvjeta za pristupanje polaganju stručnog ispita stručnjaka za zaštitu na radu, kao i nužnost propisivanja nulte tolerancije na alkoholiziranost na radu. Sudionici tribine iznijeli su i probleme utvrđivanja zdravstvene sposobnosti radnika i kriterija za odobravanje bolovanja od strane liječnika. Završno je istaknuta potreba da se jedan dio sredstava prikupljenih od poslodavaca po stopi od 0,5 za zaštitu zdravlja na radu usmjeri u preventivne aktivnosti kroz informiranje, edukaciju i ciljane akcije radi unapređivanja zaštite na radu kao područja od posebnog društvenog interesa.
