Nakon vrlo uspješnog savjetovanja održanog u ožujku ove godine u Zagrebu, Zavod za unapređivanje zaštite na radu u suradnji s tvrtkama Layher i AGRAM, organizirano je novo savjetovanje o uporabi skele u građevinarstvu u Splitu. Stručno savjetovanje održano je 20. lipnja 2018. godine na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu. Savjetovanju su prisustvovali stručnjaci zaštite na radu, koordinatori, predstavnici tvrtki ovlaštenih za poslove zaštite na radu, državnih i javnih institucija, Inspektorata rada, te poslodavaca i sindikata, a savjetovanje je moderirao Muhidin Omerdić, voditelj Službe za zaštitu na radu, ovlaštenja, nadzor i analizu.
Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, uvodno se zahvalio Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu i partnerima na suorganizaciji ovog skupa, a posebno predavačima koji su se ponovo okupili kako bi razgovarali o temi za koju postoji doista veliki interes stručne javnosti. U uvodu je naglasio kako je građevinarstvo jedna od najrizičnijih djelatnosti za nastanak nesreća, ozljeda na radu, profesionalnih i drugih bolesti povezanih radom. Prema podacima za 2017. godinu, stopa ozljeda na 1.000 radnika, na razini Republike Hrvatske, bila je 12,2 i veća je za 0,7 u odnosu na 2016. godinu. U 2017. godini ukupnoj je evidentirano 18.036 ozljeda na radu od kojih je 1.699 bilo teških i 22 smrtne.
U djelatnosti graditeljstva zabilježen je velik broj smrtnih ozljeda na radu pa je u razdoblju od 2006. do 2017. godine, odnosno u razdoblju od 11 godina, u građevinarstvu smrtno stradalo na radu 79 radnika, s napomenom da treba imati u vidu smanjenu poslovnu aktivnost u nekoliko kriznih godina. U navedenom razdoblju ukupno je u Republici Hrvatskoj zabilježeno 484 ozljeda sa smrtnim ishodom.
Ovi podaci dovoljan su znak potrebe jačanja odgovornosti u organizaciji i provedbi mjera zaštite na radu, posebno danas kada se najavljuju novi projekti i intenziviraju poslovne aktivnosti u ovom sektoru. U tim okolnostima uz uobičajene, pojavljuju se i novi rizici, kao što je ulazak na tržište rada nedovoljno stručno obučenih i iskusnih radnika, kratki ugovoreni rokovi za izvođenje ili završetak radova, nedostatak odgovarajuće kvalitetne opreme, ljudski faktor te mogući propusti u organizaciji i provedbi mjera zaštite na radu.
Vitomir Begović je naglasio da uz ostale aktivnosti koje Zavod za unapređivanje zaštite na radu, kao središnja javna ustanova, provodi na području edukacije, informiranja, prevencije i promicanja prve nacionalne kampanje u području zaštite na radu „STOP ozljedama na radu“, savjetovanja o skelama još su jedan doprinos naporima za poštivanje pravila sigurnog rada na našim gradilištima. Zaštita na radu mora zauzimati prvo mjesto, a svaki poslodavac, ovlaštenik, koordinator, projektant, povjerenik radnika za zaštitu na radu i radnik treba primjenjivati mjere sigurnosti na radu na način da to čini zbog sebe, svoje obitelji, svojih prijatelja, kolega i kolegica u radnoj sredini. Istaknuo je kako je sigurnost na radu odgovornost svih.
S jedne strane, skele u građevinarstvu olakšavaju obavljanje određenih zahtjevnih poslova, ali istovremeno nose rizike i zahtijevaju poštivanje odgovarajućih pravila bez improvizacija. Propisano je da se skele moraju graditi i postavljati prema planu koji sadržava sigurnosne elemente u pogledu sastavljanja, načina pričvršćenja, dopuštenih opterećenja, statičkog proračuna nosivih elemenata, uputa za montažu i demontažu, a taj se plan ovjerava projektant skele i odgovorna osoba na gradilištu. Skele se moraju izvoditi sa svim propisanim elementima u pogledu zaštitnih ograda, rubnih zaštita od pada alata i materijala, propisane širine poda skele, pristupa na pojedine katove skele i s drugim sigurnosnim elementima.
Poslovi postavljanja i demontaže skela moraju se odvijati isključivo pod nadzorom određene stručne osobe na radilištu, a zaposlenici moraju biti stručno osposobljeni te imati zdravstvenu i psihofizičku sposobnost za rukovatelja i postavljača skele. Provjera ispravnosti skele obavlja se ovjerom koju potvrđuje određena osoba na gradilištu putem kontrolne knjige skele, a važna je i redovita kontrola, jer svaka skela mora omogućavati potpunu sigurnost na radu.
Uz poštivanje svih drugih mjera zaštite na radu, navedenim odgovornim i stručnim pristupom, mogu se spriječiti rizici pri radu na skelama, kao što su, primjerice, opasnost od rušenja neispravno izvedene skele, pada s visine u slučaju uspinjanja po skeli ili uspinjanja po neosiguranim ljestvama kao i kretanja po neosiguranim pristupima etaži skele, opasnost od pada s etaže skele koja nije zaštićena propisanom zaštitnom ogradom, poskliznuća na podu skele, zapinjanja na odložene predmete, propadanja na podu skele ili otvore između skele i zida i objekta uz koje je postavljena skela, pucanja radnog poda ili rušenja skele zbog preopterećenja, pada predmeta sa skele i slično.
Danas je aktualan nedostatak stručne radne snage u svim zanimanjima u građevinarstvu što upućuje na dodatni oprez i potrebne preventivne aktivnosti. Ravnatelj Begović podsjetio je da različiti edukativni programi Zavoda pod nazivom „Zaštiti se znanjem!“ imaju za cilj kontinuirano podizati razinu znanja, vještina i kompetencija svih ključnih dionika. Raditi na siguran način znači u svakom trenutku razmišljati o opasnostima koje nas okružuju na svakom mjestu rada i uvijek odvojiti dovoljno vremena da se radni zadaci obave kvalitetno i sigurno. Zaštita na radu zahtjeva disciplinu, odgovornost i poštivanje pravila bez odstupanja i pogrešaka.
Današnje savjetovanje kojim se želi ukazati na rizike i mjere sigurnosti prilikom uporabe skela u građevinarstvu, uz edukaciju i savjetovanje, uključuje poruku radnicima u građevinarstvu, odnosno želju da se vi i vaše obitelji osjećate sigurni da ćete svakog dana mjesto rada napustiti zdravi i neozlijeđeni, poručio je na kraju uvodnog dijela ravnatelj Begović.
Nazočne je potom pozdravio prof. dr. sc. Boris Trogrlić, dekan Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu naglasivši interes ove ustanove za daljnju stručnu suradnju sa Zavodom. Istaknuo je da uskoro kreće izgradnja znanstveno-istraživačkog centra s laboratorijima koji će pružiti nove mogućnosti za suradnju s gospodarstvom i unapređenje rada sa studentima. Vrijednost investicije je 11 milijuna eura, a u planu je i osnivanje Centra kompetencija putem kojeg će se povezati teoretski i praktični dio obrazovanja.
Stručni dio savjetovanja počeo je izlaganjem Željka Pristera iz tvrtke Kontrol biro – Prister d.o.o. koji je govorio o zakonskoj regulativi u području korištenja pokretnih skela, kao i o tome gdje je primjena regulativa u Hrvatskoj u odnosu na europsku praksu. Spomenuo je zakonske propise važne u području skela, od Zakona o zaštiti na radu, zatim podzakonskih propisa, kao što su pravilnici o zaštiti na radu na privremenim gradilištima, zaštiti na radu pri uporabi radne opreme, pregledu i ispitivanju radne opreme te poslovima s posebnim uvjetima rada. Kao stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u ovom području, naglasio je važnost hrvatske norme o skelama. Istaknuo je i probleme koji se javljaju u tom području: od zanemarivanja označavanja skela na pravilan način, terminologije koja bi nužno u tom dijelu trebala biti prevedena, do potrebe prihvaćanja nove „check-liste“ o pregledu skela, jer je ona koja se danas koristi stara 50-ak godina. Istaknuo je da je zaštita na radu sastavni dio tehnološkog procesa, te nema ni jednog procesa da u njemu nije uključena zaštita na radu. U nastavku je govorio o vrstama i značajkama pokretnih platformi i radnih tornjeva, ukazujući na obvezu pridržavanja normi u njihovom postavljanju, kontroli i sigurnom korištenju.
Nedjeljko Ćular, statičar i projektant skela iz tvrtke AGRAM d.o.o., koja je zastupnik njemačke tvrtke Wilhelm Layher Gmbh@CoKG, govorio je o tehničkoj dokumentaciji i projektiranju skele. Budući da se 15 godina bavi skelama, iznio je svoje bogato iskustvo u radu s različitim vrstama skela. Naveo je najprije europske norme koje se koriste u projektiranju skela, a zatim detaljno govorio o vrstama skela prema korištenome materijalu, tipovima metalnih skela, kao i vrstama skela prema izvedbi. Govoreći o vrstama skela, kao primjere istaknuo je fasadne skele od H elemenata i modularne skele. Također je govorio o izvedbi skele prema EN 12811, radnom opterećenju skele i opterećenja vjetrom, zatim primjeni opterećenja na skelu, horizontalnom opterećenju i kombinaciji opterećenja.
Aleksandar Ignjatović, građevinski inženjer, međunarodni trener i instruktor međunarodne tvrtke Layher, prezentirao je dio vezan uz izvođenje i uporabu skela, koji su dio Layherova programa edukacije – Treniraj trenera, a za koji su sami zaposlenici obrazovani da ga provode. Među ostalim, predstavio je i teleskopski rukohvat sa specijalnom vertikalom koji se može montirati na nivou, ispod ili iznad skele, kako bi se smanjila opasnost od pada, a naveo je i proizvode tvrtke prilagođene francuskom i britanskom tržištu.
Sunčana Fatović, koordinatorica u tvrtki ABG PROJEKT d.o.o., govorila je o nadzoru i kontroli. Na početku je istaknula osnovne informacije vezano uz korištenje skela: o tome kojih sve vrste skela imamo, zatim o posebnim odredbama o uporabi radnih skela, montaži i mjestu montaže, smještaju, sigurnoj upotrebi skela na kotačima, lošim skelama, te obaveznoj upotrebu osobnih zaštitnih sredstava pri montaži i demontaži skele. Kod uporaba skela, osim uputa proizvođača bilo bi nužno podučiti radnika na gradilištu o pravilnoj uporabi skela. Kako bi izbjegle nezgode pri korištenju skele važno je napomenuti da nije dopušteno, između ostalog, neovlašteno uklanjanje ograde i dijelove skela, zatim da treba redovito zatvarati oklopne podnice nakon uspinjanja ili silaženja, izbjegavati istovremeni rad više struka radnika i više radnika na skeli, ne smije se dozvoliti pristup maloljetnicima i djeci na skelu, te je potrebno voditi brigu o ukupnom opterećenju na skeli i slično.
Jadranka Skelin, voditeljica Službe za nadzor zaštite na radu u Inspektoratu rada, Područnom uredu Split, MRMS-a, govorila je o inspekcijskom nadzoru pri montaži i korištenju skela te primjerima iz prakse. Istakla je da se najveći broj ozljeda događa na gradilištima, odnosno da se, prema podacima za Splitsko-dalmatinsku županiju, jedna šestina ozljeda događa upravo u djelatnosti graditeljstva. Prema podacima za 2016. godinu, od ukupno 29 teških i jedne smrtne ozljede, 19 teških ozljeda dogodilo se na gradilištima. U 2017. godini ti podaci su i lošiji – od ukupno 34 teške ozljede, 25 teških ozljeda je bilo na gradilištima. Broj obavljenih nadzora u 2016. godini bio je 231, dok je u 2017. godini bilo 216 nadzora. Kao najčešće razloge zbog kojih su se ozljede događale, navela je izvođenje radnih postupaka protivno propisima, neispravnost sredstava rada, neispravnost površina s kojih se obavlja rad, te lošu organizaciju rada. Vezano uz inspekcijski nadzor na gradilištu i inspekcijske mjere, a nakon utvrđivanja činjenica i sastavljanja zapisnika, podsjetila je na ovlaštenja inspektora u nadzoru na gradilištu u smislu savjetovanja poslodavca, izvješćivanja drugog tijela nadležnog za postupanje, donošenja upravne mjere, odnosno rješenja, prekršajnog kažnjavanja, odnosno podnošenja prijedloga prijave za pokretanje kaznenog postupka. Tako su u 2017. godini u PU Splitsko-dalmatinskoj izdana 54 rješenja na privremenim gradilištima, od čega samo 14 rješenja o otklanjanju nedostataka. Kao najčešće utvrđene prekršaje na gradilištima navela je neprijavljivanje radova nadležnom tijelu, planove izvođenja bez propisanog sadržaja i neprijavljivanje ozljeda na radu. Jadranka Skelin se na kraju osvrnula i na inspekcijski nadzor koji se obavlja na radilištima u brodogradnji. U 2016. godini od ukupno obavljenih 18 nadzora na radilištima u brodogradnji, 12 nadzora je bilo zbog teže tjelesne ozljede. Godinu dana kasnije od ukupno obavljenih 17 inspekcijskih nadzora na radilištima u brodogradnji, 9 nadzora je obavljeno zbog teže ozljede. Kao najčešće uzroke ozljeda na skelama u brodogradnji navela je to što radnici neovlašteno rade dnevne preinake na skeli bez dogovora s odgovornom osobom, zatim što se kod međukatnih prolaza koriste ljestve, a ne zatvore poklopci pa su česti padovi te što radnici i poslovođe često ne prihvaćaju pojas za vezivanje.
Nakon toga uslijedila je rasprava s brojnim pitanjima iz prakse o korištenju skela u građevinarstvu, a zaključke skupa sumirao je Vitomir Begović u deset točaka. Polazeći od podataka o teškim i smrtnim ozljedama na radu u djelatnosti graditeljstva, istaknuo je da je neprijeporna obveza poslodavca osigurati poštivanja pravila organizacije i provedbe mjera zaštite na radu na gradilištu. Prilikom postavljanja, korištenja i rastavljanja skele poslodavac bi trebao biti obvezan pridržavati se svih uputa, te koristiti odgovarajuće elemente i osobna zaštitna sredstva. Redovitim unutarnjim nadzorom na gradilištu trebalo bi kontrolirati, među ostalim, ispravnost i sigurnost skele kao i radne postupke radnika sprečavajući rizike. Primjenom svakodnevne edukacije – deset minuta za sigurnost – trebalo bi podsjetiti radnike na siguran način rada tog dana, te provjeriti opremu i njezinu ispravnost. Imajući u vidu velik broj subjekata koji sudjeluju u pripremi i izvođenju radova na privremenim gradilištima, bilo bi potrebno ostvariti sinkronizirano i sinergijsko djelovanje svih dionika u planiranju i provedbi mjera zaštite na radu. Također bi se trebalo trajno isticati korištenje profesionalne opreme koja pruža višu razinu sigurnosti na radu.
Begović je također naglasio da bi trebalo uvesti porezne olakšice i razne poticaje poslodavcima koji investiraju u takvu opremu, jer je to jedan od mogućih čimbenika unapređivanja zaštite na radu. Život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti radnika, vrednote su od posebnog društvenog interesa pa bi na toj razini trebao biti svakodnevni rad, odgovornost i stalno stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu, kako onih zaposlenih kod poslodavaca, tako i onih koji rade u ovlaštenim tvrtkama za poslove zaštite na radu, koordinatora i svih drugih osoba vezanih uz poslove na gradilištu. Ustanove za obrazovanje odraslih trebale bi biti ključni čimbenik osposobljavanja za rad na siguran način, a naručitelji u postupcima javne nabave trebali bi ponuđačima postavljati visoke zahtjeve i norme vezano uz područje zaštite na radu, jer je to isto tako važan faktor unapređivanja ovog područja. Spomenuo je na kraju inicijativu da se Ministarstvu rada i mirovinskog sustava predloži prijevod odgovarajućih europskih normi na hrvatski te izmjenama propisa utvrdi obveza ispitivanja skela.
Ovdje možete pogledati prezentacije sa skupa