U Zavodu za unapređivanje zaštite na radu održan je radni sastanak predstavnika Zavoda sa državnim službenicima koji u ministarstvima obavljaju poslove zaštite na radu.
Na sastanku se razgovaralo o organizaciji i obavljanju poslova zaštite na radu u okviru djelokruga pojedinih ministarstava, procjeni rizika, internim aktima iz područja zaštite na radu, osposobljavanju državnih službenika i namještenika za rad na siguran način, obavljanju preventivnih zdravstvenih pregleda, kao i prijedlozima za unapređivanje zaštite na radu u državnoj upravi.
Poznato je da su neovisno o djelatnosti i mjestu rada, zaposleni svakodnevno izloženi raznim opasnostima i rizicima prilikom obavljanja radnih zadataka, pa je i u sustavu državnih službi potrebno osigurati provedbu propisanih mjera zaštite na radu, a sredstva rada i osobna zaštitna oprema u svakom trenutku korištenja moraju biti sigurni, održavani, u ispravnom stanju.
Istovremeno je važno osigurati i uskladiti prostorne radne uvjete s odredbama Pravilnika o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostore, kako bi se osigurali odgovarajući uvjeti rada.
Uz zakonske i podzakonske propise, te interne akte, i poslodavci i zaposleni moraju se pridržavati mjera sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, te preventivnim aktivnostima raditi na njihovom unapređenju. Zato se zalažemo za promoviranje kulture zaštite, odnosno za razvoj i unapređivanje sigurnosne kulture i radnog ambijenta u kojem će zaštita na radu biti svakodnevni prioritet, naglasio je ravnatelj Zavoda Begović. To je važno iz razloga što poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu pozitivno utječe na motivaciju zaposlenih, produktivnost rada, te ekonomski i socijalni razvoj društva.
Kvalitetna suradnja poslodavaca i zaposlenika, odnosno njihovih predstavnika te učinkovit rad Odbora za zaštitu na radu u značajnoj mjeri mogu doprinositi podizanju svijesti o značaju prevencije potencijalnih rizika na radu, boljem informiranju, edukaciji i motivaciji zaposlenih, smanjivanju izostanaka s rada zbog ozljeda i bolovanja te odlazaka u prijevremene i invalidske mirovine, suglasni su predstavnici ministarstva i Zavoda.
Zaštita na radu važna je i u sustavu državne uprave, a kako bi se suradnja predstavnika sindikata i poslodavaca institucionalizirala i intenzivirao socijalni dijalog potrebno je izvršiti izbore povjerenika radnika za zaštitu na radu. Budući da Zakon o zaštiti na radu utvrđuje minimum prava i obveza, otvoren je prostor da se kolektivnim ugovorima, ovisno o specifičnostima, na odgovarajući povoljniji način reguliraju određena specifična pitanja, kao i uvedu godišnje stimulativne nagrade za ostvarene pozitivne rezultate u provedbi mjera zaštite na radu, jer se na takav način ostvaruju višestruke uštede.
Na značajnom broju mjesta rada, a posebno u administraciji i državnoj upravi zaposleni obavljaju poslove na računalu. Zbog toga se pojavljuju zdravstveni problemi zaposlenika vezani za koštano mišićni sustav. Nakon dugotrajnog rada uz računalo moguća je pojava problema s deformacijom koštano mišićnog sustava, i ukoliko se ne primjenjuju odgovarajuće preventivne korektivne aktivnosti dolazi do ozljeda povezane s radom, a posljedično to uzrokuje dugotrajna bolovanja, izostanke s rada, a time i dodatne troškove. U okviru akcijskog plana mjera i aktivnosti za poboljšanje i unapređivanje zaštite na radu poželjno je osnivanje posebnog tima za ergonomiju s ciljem predlaganja, planiranja i nadziranja primjene pravila ergonomskih načela, obavještavanja zaposlenika te dodatnog obrazovanja uz vođenje politike sprječavanja bolesti u vezi s radom uzrokovanih neprimjenjivanjem adekvatnih načela ergonomije. U tim za ergonomiju treba uključiti stručnjake za zaštitu na radu, stručnjake kineziologije, specijaliste medicine rada, stručnjake za informatiku, stručnjake za opremanje radnih prostora te rukovoditelje ljudskih resursa. Polazeći od činjenice da je zdrav i zadovoljan zaposlenik produktivan radnik, u okviru procjene rizika uz prevenciju potrebno je planirati i odgovarajuće korektivne akcije putem fizikalnih vježbi i programiranih odmora, što se kao vrlo korisno potvrdilo u dosadašnjoj praksi suradnje Zavoda sa stručnjacima kineziologije.
Zahtjevi posla svakim danom se povećavaju, a s njima se pojavljuju i novi rizici, pa je zakonodavac propisao i nove obveze poslodavaca kad je u pitanju prevencija stresa na radu ili u vezi s radom. Stres se pojavljuje kada zahtjevi posla nadilaze radnikovu sposobnost da se nosi s njima. Ako to traje duže vrijeme mogu se razviti ozbiljni mentalni i fizički zdravstveni problemi. Značajnu ulogu među čimbenicima koji pridonose mentalnom zdravlju radnika ima i okruženje na mjestima rada. U dobrom psihosocijalnom okruženju rad može biti vrlo koristan za mentalno zdravlje radnika, pružajući mu oslonac u životu i dajući im snažniji osjećaj socijalne uključenosti, identiteta i statusa, priliku za razvoj te povećavajući povjerenje. Nasuprot tome, loše psihosocijalno okruženje može imati značajne negativne učinke na zdravlje radnika, njegovu radnu koncentraciju, radni učinak, učestale greške u radu, probleme u obitelji, ovisnost, loše fizičko zdravlje, posebice kardiovaskularne bolesti i mišićno -koštane probleme. Zato je važno u okviru svake radne sredine uspostaviti dobru organizaciju rada, planiranja i rukovođenja, smanjiti rad pod pritiskom te utvrditi rizike stresa i mjere učinkovitog upravljanja stvarajući uvjete za zdravo i sigurno radno okruženje.
Ponekad se u određenim situacijama zbog nedovoljne upućenosti pojedinaca postavlja pitanje, zašto je u području zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu potrebno provoditi neke aktivnosti. Primjeri poslodavaca koji su svjesni važnosti ovog područja i primjenjuju višu razinu mjera zaštite na radu od minimalno propisanih potvrđuju osviještenost i društvenu odgovornost. U suprotnim slučajevima neprimjereni odnos prema sigurnosti i zdravlju na radu predstavljaju dodatni trošak, a u takvoj situaciji gubitnici su brojni. Od boljih politika u zaštiti na radu i praksi svi mogu imati koristi. Praćenjem troškova vezanih uz ozljede na radu, profesionalne bolesti i bolesti u vezi s radom poslodavci mogu ostvariti uvid u ekonomski interes za ulaganja u sprječavanje takvih događaja. Oni poslovni subjekti koji primjenjuju više standarde zaštite na radu uspješniji su i održiviji. Prema podacima Europske agencije za zaštitu na radu procjenjuje se da na svaki euro uložen u zaštitu na radu dolazi povrat od 2,2 eura, te da je odnos troškova i koristi pri poboljšanju zaštite na radu pozitivan. Naravno u praksi su poželjni i važni, te ih je potrebno razmotriti i uvoditi, i određeni gospodarski poticaji kojima se poslodavci nagrađuju za dobru organizaciju i provedbu mjera kojima se doprinosi sigurnim i zdravim radnim uvjetima, odnosno smanjenju broja ozljeda na radu.
Radnici starije životne dobi u Hrvatskoj i EU čine sve veći dio radne snage. Budući da je radni vijek sve dulji, učinkovito upravljanje zaštitom na radu postalo je prioritet u ciljevima nacionalnih i europskih politika.
Primjenom dobre prakse u našim tvrtkama, ustanovama i državnoj službi moguće je omogućiti održiv rad, očuvanje radne sposobnosti i zdravo starenje radnika od početka do kraja zakonom utvrđenog radnog vijeka. Takav pristup za Hrvatsku je od izuzetne važnosti zbog starenja stanovništva, demografskih kretanja i stanja na tržištu rada, zaključio je ravnatelj Zavoda Begović.
Sudionici sastanka zaključili su da je nužno stvoriti uvjete za poboljšanje razine zaštite na radu u ovom sustavu, te je predložena intenzivna suradnja Zavoda i stručnjaka za zaštitu na radu u državnoj službi, kao i daljnje aktivnosti s nadležnim osobama u ministarstvima te sindikatima, s ciljem unapređivanja uvjeta rada i zaštite na radu.