Ergonomski uvjeti rada ključni su za prevenciju

Nastavljajući neposredne susrete s predstavnicima tvrtki u različitim djelatnostima i područjima Hrvatske, Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu posjetio je Đuro Đaković Grupu, jednu od najvećih industrijskih grupacija u Hrvatskoj.

Sastao se i razgovarao s Tomislavom Mazalom, predsjednikom Đuro Đaković Grupe, Ankicom Boras, tehnologinjom zaštite na radu i zaštitu od požara, Ivicom Babićem, voditeljem odjela zaštite na rad i zaštite od požara, Željko Ferićem, rukovoditeljem Službe zaštite, Ivanom Barićem, članom Službe zaštite na radu, Stjepanom Budimirom, voditeljem zaštite na radu i zaštitu od požara, Marijom Tokić, stručnjakinjom zaštite na radu i zaštitu od požara, Petrom Pohel, stručnjakom zaštite na radu i zaštitu od požara, Ljiljanom Toth, voditeljicom Službe sustava upravljanja i informatike, Marinom Dadić, stručnom suradnicom u pravnim poslovima i Aleksandrom Udović Kalmar, stručnom suradnicom za sustave upravljanja o aktualnim pitanjima organizacije i provedbe mjera zaštite na radu, kao i drugim nacionalnim i globalnim pitanjima usmjerenim na osiguranje sigurnih i zdravih uvjeta za rad i život. Razgovoru je bio nazočan i Antonio Jaić, stručni savjetnik u Zavodu.

Tvrtka Đuro Đaković Grupa utemeljena je 1921. godine, a danas zapošljava 1100 radnika i djeluje u tri područja: obrana, transport te industrija i energetika. Poslovanje se odvija kroz četiri ovisna društva: Đuro Đaković Specijalna vozila, Đuro Đaković Industrijska rješenja, Đuro Đaković Strojna obrada, Đuro Đaković Energetika i infrastruktura. Na razini grupe poslovanje se koordinira putem uprave i korporativnih funkcija.

Tomislav Mazal, predsjednik uprave Đuro Đaković Grupe iskazao je zadovoljstvo zanimanjem i posjetom predstavnika Zavoda te je naglasio da je zaštita na radu u tvrtki izuzetno važna što potvrđuju uloženi napori u učinkovitu organizaciju i prevenciju, ako i suradnja s radničkim predstavnicima.

O načinu organizacije zaštite na radu u članicama holdinga nazočne je upoznala Ljiljana Toth, voditeljica Službe sustava upravljanja i informatike. Svaka tvrtka unutar grupe djeluje samostalno kada je riječ o provođenju mjera zaštite na radu, a na razini grupe primjenjuje se Sustav upravljanja zaštitom na radu i zaštitom zdravlja zaposlenika OHSAS 18001 .

U članicama koje zapošljavaju više od 50 radnika, sukladno zakonskim propisima osnovani su Odbori za zaštitu na radu, međutim nije zadovoljavajući odaziv specijalista medicine rada i inspektora zaštite na radu na sjednice tih tijela, rekli su predstavnici Đuro Đaković Grupe d.o.o.

Poslodavac je osigurao osobna zaštitna sredstva za sve zaposlene, a njihovu uporabu nadziru ovlaštenici poslodavca za zaštitu na radu i povjerenici radnika za zaštitu na radu. Redovitim unutarnjim nadzorom utvrđuju se i korigiraju uočene nepravilnosti u radu te se po potrebi obavljaju dodatna osposobljavanja radnika za rad na siguran način.

Procjena rizika, kao osnovni dokumentom kojim se utvrđuju i provode preventivne aktivnosti, redovito se ažurira, naglasili su predstavnici Đure Đakovića. U organizacijskim cjelinama sedam stručnjaka zaštite na radu samostalno organizira i provodi brojne aktivnosti usmjerene na kvalitetno provođenje mjera zaštite na radu.

Predstavnici Đuro Đaković Grupe posebno su ukazali na probleme nesnalaženja mladih radnika u primjeni mjera sigurnosti na gradilištima na kojima se izvode zahtjevni radovi, te podržavaju napore Zavoda za unapređivanje zaštite na radu za edukacijom mladih od najranije životne dobi kroz cjelokupno obrazovanje. Time će usvojiti kulturu odgovornog ponašanja u zaštiti na radu i spremno stupili na rad. Založili su se i za češću nazočnost specijalista medicine rada u tvrtki kako bi pružili potrebnu stručnu pomoć posebno u slučajevima rješavanja radne reintegracije osoba sa smanjenom radnom sposobnošću.

Nadalje, predložili su preciznije izjašnjavanje liječničkih komisija vezano za ocjenu radne sposobnosti radnika i njegov mogući raspored na određene poslove.

Ukazali su i na probleme s procjenom težine ozljeda na radu i upućivanja prijave Inspektoratu rada po utvrđivanju stvarnog stanja ozljede, kao i nejasnoće u vezi isticanja uputa za rad na siguran način na mjestima rada te su predložili ujednačavanje prakse i jasne upute u postupanju inspektora zaštite na radu.

na sjednice tih tijela (Foto: ZUZNR)

Kao primjer dobre prakse predstavnici Đuro Đaković Grupe iznijeli su postignuti sporazum s poslodavcem u društvu Đuro Đaković Specijalna vozila d.d. gdje je za svaku tehnološku cjelinu napravljen izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu, a zatim i njihovi koordinatori. Uz to je dogovoren i veći fond sati za njihovu aktivnost od minimuma utvrđenog zakonom. Uz kvalitetnu suradnju sa službom zaštite na radu i poslodavcem osigurani su dobri uvjeti za provedbu mjera prevencije i zaštite na radu, naglasili su predstavnici radnika Đuro Đaković Grupe.

Tijekom razgovora predstavnici Đuro Đaković Grupe pohvalili su djelovanje Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, njegovu otvorenost i stručnu pomoć svim dionicima, te su predložili da Zavod organizira stručne radionice o izradi procjene rizika za predstavnike Đuro Đaković Grupe što je i prihvaćeno.

Govoreći o kretanjima na području zaštite na radu, ravnatelj Begović, naglasio je da ne možemo biti zadovoljni postojećim stanjem, osobito kada je riječ o teškim ozljedama na radu, uključujući i smrtne. Prošle, 2015. godine zabilježeno je 1.376 teških ozljeda radnika i osoba na radu te 20 smrtno stradalih na radu.

Na prvom mjestu po teškim ozljedama na radu, uključujući i smrtne su prerađivačka industrija, građevinarstvo te trgovina i popravak vozila. Uzroci su improvizacija u tehnologiji i organizaciji rada, nezadovoljavajuće održavanje radne opreme te upitno ispitivanje radne opreme. Kod trećine teških ozljeda razlozi su nepridržavanje osnovnih mjera zaštite na radu, odnosno izostanak tehničkih mjera zaštite nad sredstvima rada. Dvije trećine teških ozljeda na radu odnosi se na nepridržavanje posebnih pravila zaštite na radu.

Problemi su višeslojni, a svakako treba naglasiti nedostatnu procjenu rizika, planiranje i poduzimanje mjera prevencije, djelovanje ovlaštenika poslodavca, izostanak izbora i suradnje s povjerenicima radnika za zaštitu na radu i drugo.

sastanak u Đuri Đakoviću (Foto: ZUZNR)

Osvrnuvši se na aktualnu problematiku i potreban smjer daljnjeg djelovanja na unapređivanju zaštite na radu u najširem smislu, ravnatelj Begović ukazao je da je zaštita zdravlja radnog stanovništva izuzetno značajna, i zato je nužan sinergijski pristup zaštiti zdravlja u radnoj i životnoj sredini. Jedino na takav način moguće je poboljšati psihičko, fizičko, emocionalno i opće zdravstveno stanje zaposlenih.

Mišićno-koštane bolesti jedan su od glavnih uzročnika djelomične ili trajne nesposobnosti za rad pa je nužno povećati aktivnosti na prevenciji, ranom otkrivanju, odgovarajućem liječenju te pravodobnoj rehabilitaciji. Cilj mora biti očuvanje radne sposobnosti tih radnika. Navedeni zdravstveni problemi najučestaliji su uzrok izostanaka s radnih mjesta i bolovanja s udjelom od 23 posto. Mišićno-koštani poremećaji uzrokovani su radom i poslovima koji su preteški za tijelo. Vezuju se uz poslove koji podrazumijevaju rad u nepromijenjenim ili ukočenim položajima tijela, uz kontinuirano ponavljanje pokreta, silu usmjerenu na dijelove tijela kao što su zglobovi i ruke, a istovremeno tempo rada radniku ne omogućuje dovoljno kontrole ili operativne slobode oporavka između pokreta. Analize stanja u Europskoj uniji pokazuju da su najviše ugroženi radnici u prehrambenoj i metalskoj industriji, graditeljstvu, poljoprivredi, prometu i zdravstvenom sektoru, rekao je Begović.

Upravo iz navedenih razloga važno je pitanje ergonomije na mjestu rada, a to podrazumijeva da se rad mora osmisliti i organizirati tako da bude prilagođen radnicima. Angažiranje poslodavaca, njihovih ovlaštenika i radničkih predstavnika te suradnja u Odboru za zaštitu na radu s drugim dionicima uz učinkovite propise i njihovu provedbu te financijske poticaje mogu pridonijeti smanjenju mišićno-koštanih poremećaja na mjestima rada.

Neovisno o osiguranju sigurnih i zdravih uvjeta u radnoj sredini, ugrozu predstavljaju i rizici u životnom okolišu poput, primjerice, zagađenog zraka u Slavonskom Brodu koji onečišćuje rafinerija nafte iz Bosanskog Broda. Takva situacija može imati neposredan negativan utjecaj na zdravstveno stanje i radnu sposobnost radnika pa je potrebno integrirati aktivnosti u javnozdravstvenom sustavu, zaključio je Begović.

U nastavku izlaganja ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu govorio je o kampanji Europske agencije za zaštitu na radu (EU-OSHA) „Zdrava mjesta rada za sve uzraste“ 2016.-2017. za koju je rekao da je prilika za naglašavanje zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika tijekom cijelog radnog vijeka, ali i za primijenu dobrih praksi. Budući da nam je radna populacija sve starija mogu se implementirati programi upravljanja podrške starijim radnicima, organizirano prenositi znanja sa starijih na mlađe, osigurati dodatne usluge medicine rada za starije radnike, organizirati rekreativne sadržaje unutar i izvan tvrtke, omogućiti programe cjeloživotnog učenja i podizanja razine znanja i radnih vještina, educirati rukovodni kadar na najvišoj razini kako bi organizacija i uvjeti rada bili prilagođeni dobi i mogućnostima starijih radnika.

Govoreći o Nacionalnoj Nacionalna kampanji „STOP ozljedama na radu“ 2016.-2018. pojasnio je kako kampanja ima cilj podizanje svijesti o potrebi sprječavanja rizika na radu, uključivanje zaštite na radu u strateške i operativne planove poslovanja u svakoj radnoj sredini te uspostavu aktivne suradnje i djelovanja svih ključnih dionika unutar radnog procesa na poboljšanju i unapređivanju mjera sigurnosti i zdravlja zaposlenih. Produktivnost, konkurentnost, očuvanje radne sposobnosti, zadržavanje u svijetu rada, smanjivanje gubitaka uzrokovanih ozljedama i profesionalnim bolestima, kao i smanjivanje izostanaka s rada mogući su pozitivni učinci ove kampanje. Svaku ozljedu potrebno je pomno analizirati u radnoj sredini, utvrditi uzroke, propuste te donijeti konkretne mjere radi otklanjanja ponavljanja. U tome dijelu Odbor za zaštitu na radu kao i menadžment imaju izuzetno važnu ulogu. Dugoročni i trajni cilj je vizija nula nesreća na radu, a da bi to ostvarili potrebna je predanost i upornost, strateško planiranje zaštite na radu, dobro upravljanje i društvena odgovornost u poslovanju, zaključio je Begović.