HSUIR: Psihosocijalni rizici i stres na radnome mjestu

U Zagrebu je Hrvatski savez udruga invalida rada organizirao okrugli stol pod nazivom „Psihosocijalni rizici i stres na radnome mjestu“ u svrhu osvještavanja o ovom problemu i unapređenja kvalitete življenja osoba s invaliditetom.

Uvodno se nazočnim uzvanicima obratio Leke Sokolaj, pravni stručnjak u Hrvatskom savezu udruga invalida rada. Istaknuo je stres na radnome mjestu koji je kao razlog za zabrinutost kako za poslodavce tako i za radnike prepoznat na međunarodnoj, europskoj i nacionalnoj razini. Stres može potencijalno utjecati na svako radno mjesto i na svakog radnika, bez obzira na veličinu tvrtke, djelatnosti, oblik ugovora o radu ili radni odnos.

Ana Akrap, viša stručna savjetnica, uz prezentaciju i filmove objasnila je zašto su stres i psihosocijalni rizici novi izazovi za poslodavce i radnika. Uz konkretne primjere, slikovito je navela i opisala posljedice stresa – prije svega na zdravlje radnika, zatim na društvenu klimu u poduzeću koja lančano uzrokuje negativnosti, sve do ekonomskih gubitaka i radnika i poslodavaca, te gospodarskih za društvo u cjelini. Akrap je, uz navođenje dobre prakse na primjeru danske bolnice, objasnila kako upravljati stresom i psihosocijalnim rizicima, predstavivši pritom e-Vodič koji je u tu svrhu izradila EU-OSHA nakon opsežnih istraživanja.

Ines Kovačević Cvetko, dr. med. iz Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, govorila je uzrocima i posljedicama stresa na radnome mjestu. Posebno se osvrnula na psihosocijalne stresore i istraživanje koje je proveo HZZZSR i Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta. Istraživanjem su obuhvaćena 1083 radnika u prijevoznoj, kemijskoj, zdravstvenoj i tiskarskoj djelatnosti. Sudjelovalo je 80,5% muškaraca i 19,5% žena prosječne dobi 44,74 godina. Naglasak je bio na zahtjevima posla, nedostatku kontrole pri radu, nedostatku podrške od strane upravitelja, nedostatku podrške od strane suradnika, problematičnim odnosima na radnome mjestu, nejasnoće radne uloge i neupoznatosti s promjenama.

Maja Bijelić, psiholog Zajednice saveza osoba s invaliditetom, dala je savjete kako se riješiti stresa na radnome mjestu. Također je istaknula posljedice stresa i naglasila važnost prevencije stresa na poslu na način da se stresori identificiraju, utvrde granice, postave prioriteti te razvije sustav podrške radnicima.

Jadranka Apostolovski, predsjednica Udruge za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga, govorila je o Karoshi sindromu, koji je oblik izgaranja na poslu, odnosno fenomen koji opisuje iznenadne smrti bez prethodnih upadljivih znakova bolesti, a prepoznat je u Japanu 1969. godine. Istaknula je mobbing kao najteži oblik radnog stresa koji se očituje kao neprijateljska i neetična komunikacija sustavno usmjerena i planirana prema osobi koja je napadnuta. Postoji više vrsta mobbinga – vertikalni, horizontalni i tzv. bossing. Zanimljiva je činjenica da 5% slučajeva odlazi na primjer vertikalnog mobbinga u kojem grupa radnika zlostavlja nadređenog. Na kraju predavanja pružila je korisne informacije za žrtve mobbinga, kakav je postupak te kome se mogu javiti u Udruzi za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga.

Zavod za unapređivanje zaštite na radu, u suradnji s Hrvatskim savezom udruga invalida rada i drugim dionicima, kao i do sada zalagat će se za poduzimanje odgovarajućih mjera prevencije i očuvanje radne sposobnosti radnika tijekom cijelog radnog vijeka, te aktivno i ravnopravno sudjelovanje u svijetu rada invalida rada i drugih osoba s invaliditetom.