Mogućnosti rada umirovljenika

Na rad radnika – korisnika mirovine, primjenjuju se odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o radu, kao općeg propisa radnoga prava.

U tome smislu, s jedne strane ističemo, da je mogućnost rada umirovljenika regulirana Zakonom o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19). Zakon regulira slučajeve u kojima osoba može raditi nakon ostvarivanja prava na mirovinu (uz istovremeno korištenje mirovine, ili bez mogućnosti korištenja mirovine), s ciljem da se omogući rad primjeren statusu umirovljenika, kako bi si uz mirovinu mogao osigurati dodatni financijski prihod radi poboljšanja svoje socijalne sigurnosti.

Zakonom o mirovinskom osiguranju je propisano, da se korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, isplata mirovine obustavlja. Iznimno, mirovina se neće obustaviti, ako je riječ o korisniku prava na starosnu mirovinu, odnosno prijevremenu starosnu mirovinu, koji je nastavio raditi ili se tijekom korištenja toga prava zaposli do polovice punog radnog vremena.

S druge pak strane, naglašavamo da su u pogledu mogućnosti zakonitog i pravilnog sklapanja ugovora o radu i radnog odnosa takvog radnika, mjerodavne odredbe Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14, 127/17 i 98/19).

Drugim riječima, sukladno Zakonu o radu, radni odnos s poslodavcem može zasnovati i ona fizička osoba koja je korisnik mirovine. Uzimajući pri tome u obzir posebnim zakonom propisanu mogućnost zapošljavanja do polovice punog radnog vremena, korisnik mirovine koji namjerava raditi na temelju ugovora o radu i ujedno primati mirovinu koja mu je priznata, a da mu se ista ne bi obustavila, može s poslodavcem sklopiti ugovor o radu za nepuno radno vrijeme u skladu s člankom 62. Zakona o radu.

Dakle, korisnik starosne mirovine koji je sklopio ugovor o radu, je radnik u smislu Zakona o radu. Takva osoba, kao i svaka druga fizička osoba koja je radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, stječe prava i obveze iz radnog odnosa pod istim propisanim uvjetima, odnosno jednako kao i svaki drugi takav radnik. Primjerice, radnik koji radi u nepunom radnom vremenu ostvarivat će pravo na plaću i druga materijalna prava razmjerno ugovorenom radnom vremenu sukladno članku 62. stavku 6. Zakona o radu.

Jednako tako naglašavamo, da je sukladno članku 63. Zakona o radu, poslodavac dužan radniku koji radi u nepunom radnom vremenu, pa tako i radniku koji radi do polovice punog radnog vremena, a korisnik je starosne, odnosno prijevremene starosne mirovine, osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme.

To znači da radnik koji radi do polovice punog radnog vremena, a korisnik je starosne, odnosno prijevremene starosne mirovine, može raditi u smjenama (turnusima), prekovremeno, noću, nedjeljom, blagdanom, na službenom putu i to, pod jednakim uvjetima koji su propisani za radnike koji su sklopili ugovor o radu za puno radno vrijeme.

Konačno, u pogledu razlika u oblicima rada i mogućnosti zapošljavanja korisnika starosne, odnosno prijevremene starosne mirovine, na temelju ugovora o radu ili na temelju ugovora o djelu, valja naglasiti sljedeće:

Obavljanje poslova koji po svojoj naravi i vrsti te ovlasti nalogodavca (poslodavca) imaju obilježja poslova radi kojih se zasniva radni odnos sklapanjem ugovora o radu (subordinacija radnika, radnik radi osobno i za plaću te po uputama i pod nadzorom poslodavca; rad u prostoru poslodavca; u određenom radnom vremenu), se na zakonit i pravilan način uređuje sklapanjem ugovora o radu, a tada dolazi i do primjene odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju, koje uređuju mogućnosti zapošljavanja do polovice punog radnog vremena korisnika starosne, odnosno prijevremene starosne mirovine.

Za razliku od takvog obavljanja posla, izvršenje djela ili poslova koji nemaju obilježja poslova radi kojih se sklapa ugovor o radu, već predstavljaju primjerice, izvršenje kakvog fizičkog rada ili intelektualnog djela, odnosno jednokratnih poslova koji nemaju karakter stalnosti, a obavljaju se za naknadu, uređuju se sklapanjem ugovora o djelu sukladno propisima obveznoga prava.

U slučaju sklapanja ugovora o djelu korisnik mirovine ne gubi pravo na isplatu svoje mirovine.

Mišljenja smo da je, baš zbog toga, važno zaključno naglasiti da opisane razlike u prirodi i vrsti poslova određuju pravilnost i zakonitost ugovaranja takva rada, što može biti od presudnog utjecaja za primjenu zakonske presumpcije prema kojoj će se smatrati da je sklopljen ugovor o radu bez obzira na to kako su ugovorne strane imenovale takav ugovor, osim ako se ne dokaže suprotno (čl. 10. st. 2. Zakona o radu).