Hrvatsku narodnu banku posjetio je Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu kojom prilikom je razgovarao o aktualnim pitanjima zaštite na radu s Željkom Majher, direktoricom Direkcije za upravljanje ljudskim resursima, Borisom Zaninovićem, izvršnim direktorom Sektora podrške poslovanju, Kristinom Begović, glavnom stručnom suradnicom za radne odnose u Direkciji za upravljanje ljudskim resursima, Mijom Alapićem, glavnim stručnim suradnikom u Uredu za sigurnost i Ivanom Vrkljanom, direktorom Ureda za sigurnost. Na sastanku su bili nazočni Ana Akrap i Antonio Jaić, viši stručni savjetnici u Zavodu.
Hrvatska narodna banka središnja je banka Republike Hrvatske i sastavni je dio Europskog sustava središnjih banaka. Osnovni cilj HNB-a jest održavanje stabilnosti cijena, pri čemu HNB vodi računa i o stabilnosti financijskog sustava u cjelini. Hrvatska narodna banka vodi monetarnu i deviznu politiku, upravlja međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske, izdaje hrvatski novac – kunu, izdaje odobrenja za rad kreditnim institucijama, kreditnim unijama te institucijama za platni promet i elektronički novac te nadzire njihovo poslovanje. U ostvarivanju svog cilja i obavljanju svojih zadataka Hrvatska narodna banka samostalna je i neovisna, a izvješća o svom djelovanju podnosi Hrvatskom saboru. Poslovi i zadaci Banke obavljaju se u njezinim organizacijskim oblicima uredima i sektorima.
Naši zaposlenici produbljuju svoja znanja sudjelovanjem na seminarima i konferencijama u zemlji i inozemstvu, kao i putem mentorstva, poslijediplomskih studija i specijalizacija. Provodimo također i interne treninge prilagođene specifičnim potrebama, koji pridonose razvoju kompetencija te poticanju zajedništva i interne komunikacije, a posebnu pozornost pridajemo mjerama zaštite na radu, naglasila je Željka Majher, direktorica Direkcije za upravljanje ljudskim resursima.
Novi Pravilnik o zaštiti na radu u Hrvatskoj narodnoj banci stupio je na snagu 29. studenoga 2016. godine. Izmjenama Pravilnika o zaštiti na radu provedeno je usklađivanje s novim Zakonom o zaštiti na radu i pravilnicima donesenima na temelju tog Zakona, te usklađivanje s postojećom praksom provođenja zaštite na radu u Hrvatskoj narodnoj banci. Tako je, između ostalog, jasnije definirana odgovornost organizacijskih jedinica Banke u provođenju poslova zaštite na radu. Također, preciznije su određena prava i obveze zaposlenika i poslodavaca u vezi sa zaštitom na radu, kao što je primjerice obveza zaposlenika da izvijeste poslodavca, ovlaštenika ili stručnjaka za zaštitu na radu o svakoj činjenici za koju smatraju da je neposredni rizik za sigurnost i zdravlje, te prava koja im po toj osnovi pripadaju. Kao sredstvo zaštite na radu predviđena je mogućnost video nadzora u organizacijskim jedinicama gdje postoji takva potreba, radi kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija te radi smanjenja izloženosti zaposlenika riziku od nastanka štetnih događaja. Isto tako, predviđena je prevencija bolesti uzrokovanih stresom na radu ili u vezi s radom te su jasnije definirane osjetljive kategorije zaposlenika koje uživaju posebnu zaštitu prema Zakonu o zaštiti na radu i Zakonu o radu i drugo. Navedenim izmjenama očekuje se učinkovitije provođenje zaštite na radu i osiguranje primjerenih mjera kojima se postiže zaštita zdravlja i sigurnosti na radu zaposlenika Hrvatske narodne banke. Posebnu pozornost pridajemo ravnoteži između privatnog i poslovnog života, prilagodbi organizacije radnog vremena, osiguranju odgovarajućih uvjeta rada zaštićenih kategorija zaposlenika, mjerama za prevenciju stresa, suradnji s specijalistom medicine rada i sporta kao i timskom radu u našoj instituciji, zaključila je direktorica Majher.
Ovo je dobar primjer kako internim aktima regulirati posebna i specifična pitanja zaštite na radu, polazeći od činjenice da svaka djelatnost i radna sredina imaju posebnosti, kazali su predstavnici Zavoda. Istovjetan pristup zaštiti na radu očekuje se u svim javnim ustanovama i institucijama. Predstavnici Zavoda upoznali su nazočne sa statističkim pokazateljima u području zaštite na radu, primjerima dobre prakse te ukazali na način provedbe izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu i korištenje praktičnog vodiča kojeg je Zavod izradio.
Uz zakonske i podzakonske propise, te interne akte, poslodavci i zaposleni moraju se pridržavati mjera sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, te preventivnim aktivnostima raditi na njihovom unapređenju. Aktivnosti je potrebno preusmjeriti s administrativnih na provedbene i praktične aktivnosti. Zato se zalažemo za promoviranje kulture zaštite, odnosno razvoj i unapređivanje sigurnosne kulture i radnog ambijenta u kojem će zaštita na radu biti svakodnevni prioritet, naglasio je ravnatelj Begović. To je važno iz razloga što poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu pozitivno utječe na motivaciju zaposlenih, produktivnost rada, te ekonomski i socijalni razvoj društva.
Osposobljavanje i cjeloživotno učenje u struci, ali i zaštiti na radu mora biti neizostavni dio poslovnih aktivnosti i te oblike izvođenja potrebno je uz uobičajene načine provoditi i primjenom inovativnih metoda, neposredno, putem intraneta, on-line alata i dr.
Na značajnom broju mjesta rada, a posebno u administraciji zaposleni obavljaju poslove na računalu. Zbog toga se pojavljuju zdravstveni problemi zaposlenika vezani za koštano -mišićni sustav. Nakon dugotrajnog rada uz računalo moguća je pojava problema s deformacijom koštano-mišićnog sustava i ukoliko se ne primjenjuju odgovarajuće preventivne korektivne aktivnosti posljedice uzrokuju ozljede povezane s radom, dugotrajna bolovanja, izostanke s rada, a time i dodatne troškove. U okviru donošenja akcijskog plana mjera i aktivnosti za poboljšanje i unapređivanje zaštite na radu u svakoj radnoj sredini poželjno je osnivanje posebnog tima za ergonomiju s ciljem predlaganja, planiranja i nadziranja primjene pravila ergonomskih načela, obavještavanja zaposlenika te dodatnog obrazovanja uz vođenje politike sprječavanja bolesti u vezi s radom uzrokovanih neprimjenjivanjem adekvatnih načela ergonomije.
Bolna stanja kralježnice postala su globalni problem današnjice. Zato je korisno djelovati preventivno, zaposlenike upoznati s pravilnim izvođenjem kretnji i pravilnim kretanjem kako bi se stvorila navika svakodnevne primjene istih, kako na mjestima rada, tako i u svakodnevnim aktivnostima u slobodno vrijeme. Primjer dobre prakse u ovom području je uključivanje stručnjaka kineziologije u programiranje i izvođenje vježbi s radnicima, kako bi se radnici uz stručnu podršku osvijestili o rizicima i važnosti pravilnog kretanja i kretnji za zdravlje i radnu sposobnost, rekao je ravnatelj Begović.
Od boljih politika u zaštiti na radu i praksi svi mogu imati koristi. Praćenjem troškova vezanih uz ozljede na radu, profesionalne bolesti i bolesti u vezi s radom poslodavci mogu ostvariti uvid u ekonomski interes za ulaganja u sprječavanje takvih događaja. Oni poslovni subjekti koji primjenjuju više standarde zaštite na radu uspješniji su i održiviji. Prema podacima Europske agencije za zaštitu na radu procjenjuje se da na svaki euro uložen u zaštitu na radu dolazi povrat od 2,2 eura, te da je odnos troškova i koristi pri poboljšanju zaštite na radu pozitivan. Naravno u praksi su poželjni i važni, te ih je potrebno razmotriti i uvoditi, i određeni gospodarski poticaji kojima se poslodavci nagrađuju za dobru organizaciju zaštite na radu.
Predstavnicima Hrvatske narodne banke predstavljene su i kampanja EU OSHA „Zdrava mjesta rada za sve uzraste“ 2016.-2017. i Nacionalna kampanja „STOP ozljedama na radu“ 2016.-2018. čijom je provedbom u svakoj radnoj sredini moguće doprinijeti smanjivanju broja ozljeda na radu, bolesti povezanih s radom, izostanaka s rada i bolovanja te ostvariti konkretne uštede uz povećanje produktivnosti i konkurentnosti.
Predstavnici Zavoda za unapređivanje zaštite na radu i Hrvatske narodne banke dogovorili su nastavak suradnje organizacijom radionice o stresu i psihosocijalnim rizicima, prevenciji sagorijevanja na poslu (burnout) i drugim temama.