Primjena odredaba Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme

Donošenjem Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme (Narodne novine, broj 16/16 – u nastavku: Pravilnik) stavljen je izvan snage prethodni Pravilnik o listi strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (Narodne novine, broj 47/02), kao i Pravilnik o ispitivanju radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (Narodne novine, broj 114/02, 131/02 i 126/03).

Naglašavamo kako su odredbama Pravilnika o sigurnosti strojeva („Narodne novine“, broj 28/11) regulirana pitanja ocjenjivanja sukladnosti strojeva (pa tako i najvećeg dijela radne opreme) s pripadajućim normama i sigurnosno zdravstvenim zahtjevima prilikom njihovog stavljanja na tržište i u uporabu, iz kojeg je na određeni način i proizašao termin „strojevi i uređaji s povećanim opasnostima“, točnije: strojevi s potencijalnim rizicima u tom pravilniku, koji se koristio u kontekstu periodičkog pregleda i ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, tj. sadašnje radne opreme.

Dakle Pravilnik, za razliku od Pravilnika o sigurnosti strojeva, obuhvaća  prvenstveno pitanja periodičkih pregleda i nije mu svrha nadomjestiti moguća nepridržavanja odredaba Pravilnika o sigurnosti strojeva prilikom njihova stavljanja na tržište i u uporabu, zbog čega je i izostao termin, pa i cijela lista „strojeva i uređaja s povećanim opasnostima“. Stoga su te okolnosti naglašene odredbom članka 10. stavak 6. Pravilnika.

Prema odredbi članka 1. stavka 2. i 3. Pravilnika, pregled i ispitivanje radne opreme odnosi se na radnu opremu koju čine strojevi i uređaji, postrojenja te sredstva za prijenos i prijevoz tereta prema propisu o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme, a obavlja se radi provjere ispunjavanja sigurnosno zdravstvenih zahtjeva na radnoj opremi, odnosno radi otkrivanja i otklanjanja nedostataka koji bi mogli ugroziti sigurnost i zdravlje rukovatelja ili drugih radnika u prostoru korištenja radne opreme.

Napominjemo da se s tim u vezi odredbe Pravilnika ne odnose na radnu opremu koja za odvijanje predviđenog radnog postupka zahtjeva samo aktivnosti stavljanja u rad, isključenja iz rada i sl. (npr. aparati za zavarivanje i agregati za struju). Oprema koja se koristi u ugostiteljskim objektima, kao što su caffe aparati, sokovnici, hladnjaci, rashladne vitrine i slični aparati/uređaji, ne smatra se radnom opremom koju je potrebno pregledavati i ispitivati na način kako je to određeno Pravilnikom o pregledu i ispitivanju radne opreme, već je za istu dovoljno osigurati, redovito održavanje (servisiranje) od strane ovlaštenog servisera u skladu s uputama proizvođača aparata i opreme koja se koristi u ugostiteljstvu.

Iz prethodno navedenog proizlazi da se obveza pregleda i ispitivanja radne opreme u skladu s odredbama Pravilnika odnosi na radnu opremu koja zahtijeva rukovanje, upravljanje ili posluživanje od strane rukovatelja radne opreme, što je osnovni kriterij u smislu ocjene koja radna oprema podliježe obvezi pregleda i ispitivanja (osim radne opreme koja je isključena odredbama članka 3. Pravilnika).

Naglasak da radnom opremom treba rukovati osposobljeni radnik, ukazuje na činjenicu da se provedbom postupka osposobljavanja za rad na siguran način od rukovatelja radnom opremom očekuje poznavanje sigurnosnih radnih postupaka, pridržavanje uputa proizvođača radne opreme i korištenje osobne zaštitne opreme, čime je provedbom tog  postupka smanjen značajan dio mogućih rizika.

Iz navedenog se zaključuje kako periodička provjera sigurnosti pri uporabi radne opreme od strane ovlaštenih osoba ne može biti nadomjestak za nepridržavanje prethodno navedenih odredbi, već samo kao svojevrsna revizija provedbe odredbe članka 41. stavka 3.  Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18  – u nastavku: Zakon). U kojoj mjeri će na pojedinoj radnoj opremi biti zastupljeni postupci pregleda odnosno ispitivanja ovisit će o vrsti radne opreme, tehnološkom procesu, mogućim rizicima (izvorima opasnosti, štetnosti i napora) te uputama proizvođača.

Prema odredbi članka 3. stavka 2. Pravilnika, odredbe Pravilnika ne odnose se na ručnu radnu opremu (alate) te na skele i druga sredstva za povremeni rad na visini za koja se pregledi obavljaju prema posebnim propisima. Ručnom radnom opremom (alatima) se u smislu odredbi navedenog Pravilnika smatra sva ručna radna oprema, tj. svi ručni alati, a koji se dijele na ručne nemehanizirane alate (npr. ključevi, čekić, kliješta i sl.) i na ručne mehanizirane alate (npr. kutne brusilice, ručne kružne pile, i sl.), uključujući i ručne lančane motorne pile, ručne bušilice, ručne brusilice, ručne kosilice i „trimere“, ručne puhače za lišće, ručne škare, vibro ploče, vibro nabijače i druge uređaje koji se koriste kao ručni.

Uvažavajući navedeno, određena oprema (npr. za pranje podova) kojom se upravlja ručno može se ubrojiti u ovu kategoriju ručnih mehaniziranih alata te istu nije potrebno pregledavati i ispitivati u skladu s odredbama Pravilnika. Ako se radi o pokretnoj – samohodnoj opremi koja sadrži uređaje za kočenje, s vlastitim pogonom i vozačem, istu je potrebno pregledavati i ispitivati u skladu s odredbama Pravilnika.

Odredbe Pravilnika ne odnose se na prometna sredstva, međutim ako prometna sredstva sadrže uređaje za dizanje, tj. dizalice u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za dizalice (Službeni list, br. 65/91), tada se na uređaje za dizanje – dizalice primjenjuju odredbe Pravilnika.

Obveza pregleda i ispitivanja radne opreme u skladu s odredbama Pravilnika ne odnosi se na radnu opremu za koju je pregled i ispitivanje uređeno posebnim propisima, kao što su npr. strojevi i uređaji koji su izvori ionizirajućeg zračenja, koje nije potrebno pregledavati i ispitivati u skladu s Pravilnikom, budući da se vezano za pregled i ispitivanje navedene opreme primjenjuju odredbe Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (Narodne novine, br. 141/13, 39/15, 130/17 i 118/18)i propisa donesenih na temelju toga zakona.

Na plinske kotlovnice primjenjuju se također odredbe posebnog propisa, tj. Pravilnika o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica (Službeni list, br.  10/90 i 52/90). Pravilnikom o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica propisani su tehnički uvjeti za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica ukupnog kapaciteta više od 50 kW, a navedeni pravilnik također sadrži odredbe o provjerama, kontrolama, pregledima i ispitivanjima uključujući i rokove te se primjenjuju rokovi propisani Pravilnikom o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica, a rezultati provedenih postupaka (provjere, kontrole, pregledi i ispitivanja), upisuju se u dnevnik loženja koji je dokaz da su ispunjeni zahtjevi propisani navedenim pravilnikom te prema navedenom iste nije potrebno dodatno pregledavati i ispitivati u skladu s Pravilnikom.

Na opremu pod tlakom također se primjenjuju odredbe posebnih propisa te se oprema pod tlakom pregledava i ispituje u skladu s posebnim propisima.

Međutim, kada je pojedina oprema pod tlakom dio tehnološke linije koja čini radnu opremu koja iziskuje rukovanje, upravljanje ili posluživanje, onda se nalazi pregleda tlačne opreme uzimaju u obzir u ocjeni ukupno primijenjenih sigurnosno zdravstvenih zahtjeva na radnoj opremi, sukladno odredbama članka 10. stavak 2. Pravilnika.

Isprave o pregledu i ispitivanju radne opreme izdane u državi članici Europskog gospodarskog pojasa, za radnu opremu koja se privremeno koristi u RH i za slučaj kada radna oprema nije prije uporabe sastavljana na mjestu rada, priznat će se ako su te isprave prevedene na hrvatski jezik i latinično pismo i ako su u okviru propisanih rokova pregleda i ispitivanja.

Na kraju napominjemo da je poslodavac obvezan u skladu s odredbom članka 41. stavka 3. Zakona, osigurati da sredstva rada u uporabi (pa tako i radna oprema) budu u svakom trenutku sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju te da se koriste u skladu s pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača tako da za vrijeme rada ne ugrožavaju radnike. Na te obveze ukazuje i odredba članka 11. Pravilnika.
Primjena odredaba članka 99. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, br.  71/14, 118/14, 94/18 i 96/18)

Odredbama članka 99. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18 – u nastavku: Zakon) utvrđeno je da će se novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba ovlaštena za obavljanje poslova zaštite na radu ako poslove zaštite na radu ne obavlja u skladu s odredbama ovog Zakona i drugih propisa na temelju njega  (članak 82. stavak 2.).

Stavkom 2. istog članka, utvrđeno je da će se za opisani prekršaj kazniti novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna ovlaštena fizička osoba i odgovorna osoba ovlaštene pravne osobe.

Ovlaštena osoba dužna je poslove za koje je dobila ovlaštenje obavljati sukladno Zakonu odnosno drugim propisima zaštite na radu, kojima je utvrđen način obavljanja tih poslova (pružanja usluga poslodavcima), kao i sadržaji i obveza sastavljanja zapisa o obavljenim uslugama (programa osposobljavanja, zapisnika o osposobljavanjima ili o pregledima i ispitivanjima, izvještaja o obavljenom nadzoru i sl.) iz kojih mora biti vidljivo da su poslovi obavljeni sukladno Zakonu i propisima zaštite na radu.

Ukoliko prethodno navedeno nije obavljeno sukladno Zakonu odnosno propisima zaštite na radu, mišljenja smo ovlaštena osoba čini prekršaj utvrđen odredbama članka 99. Zakona.

Prema odredbi članka 2. stavak 1. Pravilnika o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu (Narodne novine, broj 50/19) poslovi zaštite na radu za koje se izdaje ovlaštenje su:

a) obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca,
b) osposobljavanje za zaštitu na radu (osposobljavanje radnika za rad na siguran način te osposobljavanje poslodavca, ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu),
c) izrada procjene rizika,
d) ispitivanje radne opreme,
e) ispitivanja fizikalnih, kemijskih i bioloških čimbenika u radnom okolišu.

U nastavku su navedene propisane obveze pri obavljanju pojedinih poslova zaštite na radu, a čije neispunjavanje prema našem mišljenju, ima obilježja prekršaja iz članka 99. Zakona.

a) obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca;

Prema odredbama članka 5. stavak 3. i 4. Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu (Narodne novine, br. 112/14, 43/15, 72/15 i 140/15 – u nastavku: Pravilnik), stručnjak zaštite na radu ovlaštene osobe obvezno u pisanom obliku, nakon obavljenih poslova (nadzora) na mjestima rada  poslodavca,  obavještava poslodavca o utvrđenom stanju primjene pravila zaštite na radu te o mjerama za unaprjeđenje stanja. Također je odredbom članka 20. stavak 6. Zakona utvrđeno da ako je poslodavac ugovorio obavljanje poslova zaštite na radu s ovlaštenom osobom, ta je osoba dužna pisanim putem odrediti jednog ili više stručnjaka zaštite na radu za obavljanje poslova zaštite na radu kod toga poslodavca. Prema odredbi članka 2. stavak 3. Pravilnika, stručnjak zaštite na radu koji će kod poslodavca obavljati poslove zaštite na radu mora biti iz područja tehničkih, biotehničkih ili prirodnih znanosti odnosno iz područja koje odgovara djelatnosti poslodavca.

Odredbom članka 21. stavak 2. Zakona je propisano da se o obavljenom unutarnjem nadzoru sastavljaju i čuvaju dokumenti, koji mogu biti u pisanom ili elektroničkom obliku.
Navedenim odredbama je jasno utvrđeno da u okviru ovlaštenja za obavljanje poslova zaštite na radu, ovlaštena osoba ima, pored ostalog, slijedeće obveze:

  • pisanim putem odrediti svoje stručnjake zaštite na radu koji će prema zaključenim ugovorima obavljati poslove zaštite na radu za pojedine poslodavce,
  • sastavljati zapise (zapisnike, izvještaje, nalaze ili sl.) o utvrđenom stanju zaštite na radu kod poslodavca,
  • zapise o utvrđenom stanju i prijedlozima mjera za poboljšanje stanja dostavljati na znanje poslodavcima s kojima je zaključen ugovor.
    Ukoliko se ovlaštena osoba ne pridržava nekih ili svih prethodno opisanih obveza u okviru svojeg ovlaštenja za obavljanje poslova zaštite na radu, smatramo da čini prekršaj u smislu odredbi članka 99. Zakona.

Bez obzira na prethodno navedeno, a sukladno odredbama članka 19. stavak 3. Zakona, poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu, neovisno o tome je li u tu svrhu zaposlio jednog ili više stručnjaka zaštite na radu ili je obavljanje poslova zaštite na radu ugovorio s osobom ovlaštenom za obavljanje tih poslova

b) osposobljavanje za zaštitu na radu (osposobljavanje radnika za rad na siguran način te osposobljavanje poslodavca, ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu);

Odredbama članka 4. Pravilnika o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (Narodne novine, broj  112/14 – u nastavku: Pravilnik) utvrđeno je, pored ostalog, da se osposobljavanje radnika provodi  prema programu osposobljavanja koji se mora temeljiti na procjeni rizika i mora obuhvatiti sve opasnosti, štetnosti odnosno napore utvrđene procjenom rizika te načine otklanjanja.

Program osposobljavanja radnika treba sadržavati popis pisanih uputa za rad na siguran način za sve poslove koje radnik obavlja, te obuhvaćati i upute proizvođača opreme i opasnih kemikalija koje radnik koristi tijekom rada.

Odredbom članka 30. stavak 3. Zakona utvrđeno je da zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način sastavljaju i potpisuju neposredni ovlaštenik osposobljavanog radnika, radnik i stručnjak zaštite na radu, a sadržaj zapisnika utvrđen je putem obrasca ZOS iz priloga Pravilnika.

Osposobljavanja ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu provode se prema programu iz Priloga I Pravilnika.

Osposobljavanja za zaštitu na radu u ovlaštenim osobama, sukladno odredbama članka 3. stavak 1. i članka 8. Pravilnika, provode stručnjaci zaštite na radu II. stupnja, koji pored ostalog, prema odredbi članka 30. stavak 2. Zakona moraju imati i osnovna andragoška znanja.
Navedenim odredbama je jasno utvrđeno da u okviru ovlaštenja za osposobljavanja za zaštitu na radu, ovlaštena osoba ima, pored ostalog, slijedeće obveze:

  • osigurati da provođenje osposobljavanja obavlja osoba koja ispunjava propisane uvjete za stručnjaka zaštite na radu II. stupnja i koja ima osnovna andragoška znanja,
  • osposobljavanje provoditi temeljem programa zasnovanih na procjeni rizika poslodavca za kojeg se provode osposobljavanja, uključujući pisane upute za rad na siguran način te upute proizvođača opreme i opasnih kemikalija koje radnik koristi tijekom rada (ako je isto primjenjivo obzirom na prisutne rizike),
  • osigurati da se sastavljaju zapisnici o provedenom osposobljavanju na propisani način.

Ako ovlaštena osoba putem svojeg stručnjaka zaštite na radu ne provodi postupke osposobljavanja za zaštitu na radu na propisani način, ili za te poslove nije odredila stručnjaka zaštite na radu II. stupnja koji ima i andragoška znanja, smatramo da čini prekršaj u smislu odredbi članka 99. Zakona.

c) izrada procjene rizika;

Prema odredbama članka 3. i 12. Pravilnika o izradi procjene rizika (Narodne novine, broj  112/14 – u nastavku: Pravilnik) poslodavac ima mogućnost sam pristupiti izradi procjene rizika za vlastite potrebe, bez posebnog ovlaštenja, te je obvezan u izradu iste uključiti sve dionike sigurnosti i zaštite zdravlja na radu (radnike, njihove predstavnike, ovlaštenike i stručnjake zaštite na radu), a poslodavac po potrebi uključuje i stručnjake iz pojedinih područja.

Kada se radi o poslodavcima do 49 radnika, onda zadaće stručnjaka zaštite na radu može preuzeti sam poslodavac odnosno njegov ovlaštenik, ako ispunjavaju uvjete utvrđene odredbama članka 4. Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu.

Poslodavac može za izradu procjene rizika angažirati i ovlaštenu osobu, u kojem slučaju je također dužan uključiti i staviti na raspolaganje ovlaštenoj osobi sve dionike sigurnosti i zaštite zdravlja na radu iz svojih redova.
Odredbama članka 98. stavka 1. podstavka.1. Zakona propisana je novčana kazna za poslodavca ako  nije procijenio rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu u pisanom ili elektroničkom obliku, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, ili ako procjena rizika nije dostupna radniku na mjestu rada, ili ako u postupku procjene rizika nisu sudjelovali radnici odnosno njihovi predstavnici (članak 18. stavci 1., 2. i 5.).

U smislu prethodno navedenog, smatramo da je prvenstvena odgovornost na poslodavcu, bez obzira izrađuje li procjenu rizika sam ili izradu procjene rizika prepušta ovlaštenoj osobi, da procjenom rizika budu obuhvaćeni svi poslovi koji se obavljaju kod poslodavca i da je ista dostupna radniku na mjestu rada.

Kada je poslodavac ugovorio s ovlaštenom osobom poslove izrade procjene rizika, ovlaštena osoba preuzima odgovornost u smislu da nalazi i sadržaji procjene rizika budu sukladni s odredbama Pravilnika i procesima rada kod poslodavca te da procijenjeni rizici odgovaraju stvarnim rizicima na mjestima rada.

Tako primjerice, ako ovlaštena osoba procijeni rizik protivno odredbama članka 8. Pravilnika ili pri analizi i procjeni rizika ne uvažava provedbene propise zaštite na radu, sukladno odredbi članka 7. stavak 4. Pravilnika, ili procijenjeni rizici ne odgovaraju stvarnim izvorima opasnosti, štetnosti i napora na mjestima rada, ili procjena rizika ne sadržava propisane priloge, smatramo da u tim okolnostima ovlaštena osoba čini prekršaj u smislu odredbi članka 99. Zakona. Pri tome je bitno naglasiti da propisani načini obavljanja poslova zaštite na radu kod poslodavaca s više od 49 radnika, prema odredbama članka 7. i 8. Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu, upravo ovise o postotku broju radnika koji obavljaju poslove isključivo s malim rizicima, zbog čega je procjena rizika polazište za način obavljanja poslova zaštite na radu, a time i propisana odgovornost ovlaštene osobe za izradu procjene rizika.

d) ispitivanje radne opreme;

Obveza pregleda i ispitivanja radne opreme, kao i sadržaji zapisnika o tome utvrđeni su odredbama Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme (Narodne novine, broj 16/16 – u nastavku: Pravilnik).
Mišljenja smo da ovlaštena osoba čini prekršaj u smislu odredbi članka 99. Zakona, ako su nakon provedenog pregleda i ispitivanja, a temeljem nalaza iz zapisnika o pregledu i ispitivanju, utvrđene primjerice slijedeće nepravilnosti:

  • da zapisnik ne sadržava sve primjenjive elemente za radnu opremu utvrđene u čl. 10. Pravilnika,
  • ako iz zapisnika nije jasno vidljivo na koju se radnu opremu on odnosi,
  • ako je zaključak u zapisniku proturječan sa nalazima rezultata pregleda i ispitivanja iz zapisnika, odnosno ako pregledom i ispitivanjem nisu obuhvaćeni svi bitni sigurnosni zdravstveni zahtjevi na radnoj opremi koji proizlaze iz pojedinih rizika pri korištenju iste,
  • ako nije u zapisniku jednoznačno (sa svim podacima koji je identificiraju) specificirana mjerna i ispitna oprema kojom su obavljena pojedina ispitivanja,
  • ako prilikom pregleda i ispitivanja nije korištena tehnička dokumentacija radne opreme,
  • ako je zaključnu ocjenu u zapisniku potpisala osoba koja ne ispunjava propisane uvjete za dobivanje ovlaštenja, prema Pravilniku o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu (Narodne novine, br. 112/14,  43/15, 72/15 i 140/15).

e) ispitivanja fizikalnih, kemijskih i bioloških čimbenika u radnom okolišu;

Obveza ispitivanja radnog okoliša, kao i sadržaji zapisnika o tome utvrđeni su odredbama Pravilnika o ispitivanju radnog okoliša (Narodne novine, broj  16/16 – u nastavku: Pravilnik).
Mišljenja smo da ovlaštena osoba čini prekršaj u smislu odredbi članka 99. Zakona, ako su nakon provedenog ispitivanja, a temeljem nalaza iz zapisnika o ispitivanju, utvrđene primjerice slijedeće nepravilnosti:

  • da zapisnik ne sadržava sve primjenjive elemente ispitivanja radnog okoliša  utvrđene u čl. 9. Pravilnika, kao što su: podaci o štetnostima koje nastaju u radnim prostorijama odnosno prostorima zavisno od procesa rada;  skica prostorija, prostora i neposrednog okoliša s oznakom mjernih mjesta na kojima su obavljena mjerenja za svaku pojedinu štetnost odnosno oznakom mjesta na kojima su uzeti uzorci; usporedni podaci prikazani tabelarno o izmjerenim i dopuštenim vrijednostima štetnosti u radnom okolišu s naznakom o ispunjenju propisanih zahtjeva za svaku mjerenu štetnost ili uzorak štetnosti,
  • ako je zaključak u zapisniku proturječan sa nalazima rezultata ispitivanja iz zapisnika, odnosno ako iz zapisnika nije jasno vidljivo na koje sve okolnosti postoji obveza ispitivanja radnog okoliša, a na koje okolnosti su obavljena ispitivanja i dane zaključne ocjene, odnosno ako zaključne ocjene nisu iskazane pregledno po pojedinim radnim prostorijama, prostorima i neposrednom okolišu,
  • ako nije u nije u zapisniku jednoznačno specificirana mjerna i ispitna oprema kojom su obavljena pojedina ispitivanja, ili ako je iz specificirane mjerne opreme i ispitne opreme vidljivo da se ista ne odnosi na parametre radnog okoliša koji se navode u zapisniku o ispitivanju,
  • ako u ispitivanju nije sudjelovala akreditirana ili druga ovlaštena osoba, kada je za pojedina ispitivanja propisana akreditacija kao prethodni uvjet,
  • ako je zaključnu ocjenu u zapisniku potpisala osoba koja ne ispunjava propisane uvjete za dobivanje ovlaštenja, prema Pravilniku o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu (Narodne novine, broj 50/19).
    Nadzor nad radom ovlaštene osobe i reviziju danog ovlaštenja prema odredbi članka 13. Pravilnika  o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu (Narodne novine, broj 50/19) obavlja Povjerenstvo Ministarstva rada i mirovinskoga sustava.