Na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) Varaždinske županije pod predsjedanjem Roberta Vugrina, zamjenika župana Varaždinske županije, o značaju socijalnog dijaloga u području zaštite na radu kao i statističkim pokazateljima, uzrocima i posljedicama ozljeda na radu, te novelama Zakona o zaštiti na radu govorio je Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite, a Antonio Jaić, viši stručni savjetnik u Zavodu upoznao je nazočne s kampanjom EU-OSHA „Zdrava mjesta rada upravljaju opasnim tvarima”.
Ravnatelj Zavoda Begović predstavio je institucionalne uvjete za socijalni dijalog u području zaštite na radu na nacionalnoj, sektorskoj i lokalnoj razini. Naglasio je da je socijalni dijalog u području zaštite na radu potrebno implementirati i osnažiti na svim razinama, odnosno da bi kvalitetan institucionalni okvir i uspostavljene strukture, uz adekvatnu stručnu potporu trebali omogućiti svim partnerima izravan utjecaj na unapređivanje zaštite na radu uz primjenu inovativnih rješenja. Praksa pokazuje da su poslovni subjekti koji primjenjuju više standarde zaštite na radu uspješniji i održiviji, te da u unapređivanju zaštite na radu interes mogu pronaći i poslodavci, sindikati, radnici i država, a socijalni-dijalog to može omogućiti.
Nadalje je istaknuo da prava i obveze u nadležnosti radničkih vijeća, povjerenika radnika za zaštitu na radu i predstavnika radnika u organu poslodavaca ukazuju na njihov značaj ne samo u zastupanju i zaštiti prava zaposlenih, nego i u oblikovanju odnosa kod poslodavaca. Poslodavac je obvezan obavješćivati i savjetovati se s radnicima i njihovim predstavnicima o pitanjima zaštite na radu u skladu sa Zakon o radu i Zakonom o zaštiti na radu. Izbor povjerenika za zaštitu na radu nije samo formalna mogućnost, već i potreba radnika, ali i obostrani interes radnika i poslodavca. Iako je zakon u primjeni od sredine 2014.godine u značajnom broju radnih sredina nije izvršen izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu što predstavlja problem i ne pruža mogućnost primjerenog zastupanja interesa radnika.
Socijalni dijalog i partnerstvo na području zaštite na radu od mikro do nacionalne razine potrebno je razvijati, jer ono može pridonijeti stalnom poboljšanju i unapređivanju mjera i aktivnosti kojima se pozitivno utječe na sprečavanje nesreća, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti povezanih s radom, a time i očuvanja radne sposobnosti radnika tijekom cijelog radnog vijeka, rekao je ravnatelj Zavoda Begović.
Predstavljajući pokazatelje o ozljedama na radu ukazao je da u 2017. godini ukupan broj prijavljenih ozljeda na radu iznosi 17.768, od čega je na mjestu rada prijavljeno 14.431 ozljeda, a na putu 3.337 ozljeda. U 2017. godini ukupna stopa ozljeda na radu u RH bila je 13,01, a u Varaždinskoj županiji ona je bila 12,57.
Od 798 prijavljenih ozljeda na radu u ovoj županiji, najviše je registrirano je u djelatnosti prerađivačke industrije 393 ozljede, zatim, u djelatnosti trgovine na veliko i na malo 82 ozljede, te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 59 ozljede, itd. U Varaždinskoj županiji 23 posto ozljeda na radu dogodilo se na putu na posao i s posla, dok je prosjek na razini Hrvatske takvih ozljeda 18 posto. Navedeno upućuje na potrebu organizacije dodatnih informativno-edukativnih programa za zaposlene u suradnji s HAK-om i nadležnom Policijskom upravom, kako bi se smanjio i broj takvih ozljeda.
Najvažnija mjera prevencije je uvijek poštivati pravila zaštite na radu, i činiti više od onoga što je propisima utvrđeno kao osnovna obveza, zaključio je ravnatelj Zavoda Vitomir Begović.
Prezentirajući izmjene i dopune Zakona o zaštiti na radu, ravnatelj Zavoda Begović, upozorio je da nova odredba o najmanjem broju sjednica Odbora za zaštitu na radu, tj. najmanje jednom u šest mjeseci, ne znači da se Odbor ne može sastajati češće ukoliko ključni dionici u okviru tvrtki ili ustanova na koje se ova odredba odnosi, procjene da postoji potreba i razlozi te da bi češće sastajanje tog važnog tijela bilo svrsishodno. Vezano za smanjenje broja osposobljenih radnika za pružanje prve pomoći u odnosu na ukupan broj radnika, do sada je to bio jedan osposobljeni radnik na 20, a izmjenama zakona ta obveza se povećava na odnos jedan osposobljeni radnik na 50 radnika na svakoj lokaciji, s napomenom da u svakom trenutku mora biti raspoloživ najmanje jedan osposobljeni radnik koji može pružiti prvu pomoć, što znači da uvijek mora biti raspoloživ radnik za pružanje prve pomoći u svakom organizacijskom dijelu radnog procesa.
Izmjenama Zakona izostavljen je dosadašnji pojam „teška ozljeda“, pa se novom odredbom propisuje obveza prijave događaja ozljede na mjestu rada koji poslodavac ima obvezu prijaviti te se utvrđuje značenje pojma „odmah“. O svakoj smrtnoj ozljedi u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad, on je dužan odmah po nastanku takve ozljede obavijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada. U slučaju ozljede radnika ili osobe na radu, kad je toj osobi pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je ta osoba zadržana na liječenju u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ili dnevnoj bolnici, poslodavac ima obvezu obavijestiti inspekciju rada bez odlaganja, odmah po ispunjenju propisanih kriterija. Naravno, posebno je potrebno voditi računa o obvezi osiguranja mjesta događaja koje mora ostati u nepromijenjenom stanju do dolaska inspektora, osom u dijelu koji je nužan za isključenje izvora ozljede i pružanja prve pomoći ozlijeđenoj osobi.
Određene obveze ne odnose se na obrtnika koji obrt obavlja sam, kao ni na poslodavca kojeg zastupa jedna fizička osoba koja je ujedno i jedni radnik, ali to nikako ne znači i ukidanje njihovog prava a time i potrebe na provođenje mjera zaštite na radu, a pored toga jasno je da su se obvezni pridržavati Zakona kada zajedno s drugom osobom ili više njih radove obavljaju na istom mjestu rada, što je čest slučaj.
Dopunjena je i odredba Zakona kojom se navodi da se pri obavljanju pojedinih specifičnih poslova kao što su oružane snage RH, policija, vatrogasci i pirotehničari, zaštita na radu uređuje posebnim propisima ili priznatim pravilima zaštite na radu, a ne posebnim zakonima. Zakon je izmijenjen i radi provedbe zaključka Vlade o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, u koji je uvršten i Zavod za unapređivanje zaštite na radu. Od 1. siječnja 2019. godine Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava preuzet će sve poslove, zaposlenike, prava, obveze, imovinu i financijska sredstva Zavoda te je za nadati se nastavak uspješnih programskih i brojnih drugih aktivnosti koje je ostvario Zavod u razdoblju od 2015-2018. godine, zaključio je ravnatelj Zavoda Vitomir Begović. Ne kreće se od početka i nule, kao 2015. godine, već sa izuzetno kvalitetnim referencama i nema razloga za izostanak nastavka dobrog rada i rezultata.
Europska agencija za zaštitu na radu (EU-OSHA) pokrenula je novu kampanju “Zdrava mjesta rada upravljaju opasnim tvarima” 2018. – 2019. jer su radnici u Europi, unatoč naporima na razini EU te na nacionalnim i sektorskim razinama da se ograniči izloženost opasnim tvarima na radnim mjestima, suočeni s izloženošću ovim tvarima tijekom rada, što može uzrokovati zdravstvene probleme, bolesti i smrtne slučajeve, uvodno je naglasio Antonio Jaić, viši stručni savjetnik u Zavodu.
Glavni je cilj ove kampanje je podizati razinu svijesti o ovom problemu jer tijekom kratkotrajnog i dugotrajnog izlaganja opasne tvari mogu uzrokovati razne bolesti od iritacije kože, očiju i dišnog sustava pa sve do raka, te je nazočne članove GSV-a upoznao s materijalima koje mogu koristiti u informiranju i edukaciji ključnih dionika kako bi uspješno prevenirali i sprječavali ozljede i bolesti povezane s uporabom opasnih tvari. Troškovi zbog neprepoznavanja rizika i ne pružanja zaštite radnicima od opasnih tvari na mjestu rada mogu biti vrlo visoki. Primjereno upravljanje izloženosti opasnim tvarima povezanoj s radom moguće je samo ako su svi na mjestu rada dobro informirani o rizicima i mjerama koje se mogu poduzeti kako bi se oni spriječili. Pri provedbi procjene bilo kakvog rizika koji predstavljaju opasne tvari prisutne na mjestu rada poslodavci moraju razmotriti: opasna svojstva; mogućnost uklanjanja ili zamjene; informacije o sigurnosti i zdravlju koje mora pružiti dobavljač (npr. odgovarajuće sigurnosno-tehničke listove); razinu, vrstu i trajanje izloženosti te broj izloženih radnika; okolnosti pri radu koje uključuju takve tvari, uključujući njihovu količinu; granične vrijednosti profesionalne izloženosti ili biološke granične vrijednosti; učinke preventivnih mjera; zaključke koji su rezultat već poduzetog zdravstvenog nadzora. Glavni čimbenik postizanja uspjeha u sprečavanju nesreća i bolesti povezanih s radom jest stvaranje kulture prevencije rizika, tako da svi razumiju da su sigurnost i zdravlje važni za organizaciju u cjelini, istaknuo je Antonio Jaić.
U raspravi koja je uslijedila nakon izlaganja predstavnici poslodavaca, sindikata i županije osvrnuli su se na aktualna pitanja u području zaštite na radu, izmjene Zakona o zaštiti na radu, istaknuli kvalitetnu suradnju sa Zavodom za unapređivanje zaštite na radu, te su donijeli odluku o osnivanju Povjerenstva za unapređivanje zaštite na radu, kao stalnog radnog tijela Gospodarsko-socijalnog vijeća Varaždinske županije.