Hrvatski savez udruga invalida rada organizirao je okrugli stol u povodu 21. ožujka Nacionalnog dana invalida rada, kojim je ujedno obilježena 10-ta obljetnicu proglašenja tog dana nacionalnim danom invalida rada te 50-ta obljetnica uspješnog rada i djelovanja ove udruge.
Uvodno su se nazočnim uzvanicima, gostima i predstavnicima udruga, članicama Hrvatskog saveza udruga invalida rada obratile Ljubica Lukačić, zastupnica u Hrvatskom saboru i Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom. U izlaganjima ukazale su na određena otvorena pitanja osoba s invaliditetom, zakonodavne aktivnosti i mjere usmjerene na rješavanje ključnih pitanja s kojima se susreću invalidi rada i osobe s invaliditetom.
U radnom dijelu o „Stresu na radnim mjestu“ govorio je Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu. Stres na radnom mjestu prepoznat je kao razlog za zabrinutost kako za poslodavce tako i za radnike na međunarodnoj, europskoj i nacionalnoj razini. Stres može potencijalno utjecati na svako radno mjesto i na svakog radnika, bez obzira na veličinu tvrtke, djelatnosti, oblik ugovora o radu ili radni odnos. U praksi, nisu sva radna mjesta niti su svi radnici nužno ugroženi stresom. Rješavanje problema stresa na radnom mjestu može dovesti do veće učinkovitosti i poboljšanja zaštite na radu te posljedično ekonomskih i socijalnih prednosti za poslodavce, radnike i društvo u cjelini. Pri razmatranju problematike stresa uzorkovanog poslom važno je uzeti u obzir različitosti radne snage.
Govoreći o ovoj temi ravnatelj Begović je između ostalog ukazao je na značaj povećanja svijesti i razumijevanja poslodavaca, radnika i njihovih predstavnika o stresu uzrokovanom poslom, skrenuti njihovu pozornost na znakove koji ukazuju na probleme stresa na radnom mjestu. Važno je da prilikom izrade procjene rizika poslodavci i radnici prepoznaju rizike od stresa i utvrde mjere i aktivnosti na sprječavanju ili rješavanju problema stresa na radnom mjestu.
Stres je stanje, koje prati fizičke, psihološke ili socijalne smetnje ili nefunkcioniranje koje rezultira osjećajem nesposobnosti pojedinca u svladavanju radnih zadataka i očekivanja na poslu. Pojedinac se može dobro prilagoditi i nositi s kratkoročnom izloženosti pritisku, koji se može smatrati pozitivnim, ali nailazi na veće poteškoće kada se mora nositi s prolongiranom izloženošću intenzivnom pritisku. Pri tome, različiti pojedinci mogu različito reagirati na slične situacije, a isti pojedinac može reagirati različito na iste situacije u različito vrijeme svojega života. Stres nije bolest, ali prolongirana izloženost stresu može smanjiti učinkovitost na radu i uzrokovati loše zdravstveno stanje. Stres uzrokovan čimbenicima izvan radne sredine može dovesti do promjena ponašanja i smanjene učinkovitosti na radu. Sve manifestacije stresa na radu ne mogu se smatrati stresom uzrokovanim poslom. Stres na radnom mjestu može biti uzrokovan različitim čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje, slaba komunikacija i drugo, upozorio je ravnatelj Begović.
Često izostajanje s radnog mjesta ili fluktuacija radne snage, česti međuljudski sukobi ili pritužbe od strane radnika neki su znakovi koji mogu ukazivati na problem stresa na radnom mjestu. Utvrđivanje postojanja problema stresa na radom mjestu može uključiti analizu čimbenika kao što su organizacija rada i procesi (radno vrijeme, stupanj samostalnosti, usklađenost vještina radnika i radnih zadataka, količina posla i dr.), uvjeti rada i radno okruženje (izloženost zlostavljanju, buci, vrućini, opasnim tvarima, i dr.), komunikacija (nejasna očekivanja na radnom mjestu, izgledi za zapošljavanje ili nadolazeće promjene i dr.) i subjektivni čimbenici (emotivni i socijalni pritisci, osjećaj nesposobnosti odrađivanja radnih zadataka, uočen manjak podrške i dr.).
Ukoliko se prepozna problem stresa na radnom mjestu treba poduzeti mjere s ciljem prevencije uklanjanja ili smanjenja stresa. Poslodavac je odgovoran utvrditi odgovarajuće mjere koje je potrebno provoditi uz sudjelovanje i suradnju s radnicima i njihovim predstavnicima. Polazeći od Okvirne direktive EU 89/391, Zakona o zaštiti na radu i podzakonskih propisa svi poslodavci u Hrvatskoj imaju obvezu osigurati zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika na mjestu rada, što uključuje i problem stresa. Sprječavanje, uklanjanje ili smanjivanje problema stresa na radnom mjestu uključuje različite mjere, koje mogu biti kolektivne, individualne ili kombinirane. Potrebno ih uvesti kao posebne mjere usmjerene na prepoznavanje čimbenika stresa ili kao dio integrirane politike o stresu, kako preventivne tako i reaktivne mjere. Jednom kada se uspostave, antistresne mjere treba redovito revidirati kako bi se utvrdila njihova učinkovitost, koriste li optimalno resurse i jesu li još uvijek odgovarajuće ili potrebne. Takve mjere primjerice trebaju uključivati: mjere upravljanja i komunikacije kao što su jasnoća ciljeva tvrtke i uloge pojedinih radnika, osiguranje potpore menadžmenta pojedincima i timovima, kompatibilnost između odgovornosti i kontrole nad obavljanjem posla, poboljšanje organizacije rada i procesa, radnih uvjeta i radnog okruženja, osposobljavanje menadžera i radnika za osvješćivanje o i razumijevanje stresa, njegovih mogućih uzroka i kako ih riješiti, i/ili prilagodbu promjeni, pružanje informacija i savjetovanje s radnicima /ili njihovim predstavnicima sukladno zakonodavstvu EU i zakonodavstvu RH, kolektivnim ugovorima i praksi, zaključio je ravnatelj Begović.
Na skupu je sudjelovao i Boris Antunović, predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca koji je rekao da je ova poslodavačka udruga opredijeljena za suradnju s Hrvatskim savezom udruga invalida rada, kako bi se u budućem razdoblju činili napori na sprječavanju nastanka invaliditeta i smanjenja radne sposobnosti radnika. U raspravi je ukazano na potrebu veće senzibilizacije poslodavaca o značaju prevencije, primjerenih uvjeta rada i zaštite na radu, te preuzimanja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom kako bi ih se radno reintegriralo i uključilo u svijet rada kao ravnopravne članove društvene zajednice. Na okruglom stolu bili su nazočni Ana Akrap i Antonio Jaić, viši stručni savjetnici u Zavodu.