Zaštitna odjeća, sredstva i oprema u ustanovama predškolskog odgoja

Cilj ovog rada je prikazati utjecaj osobne zaštitne opreme na smanjenje ozljeda na radu. To bi se prikazalo na primjeru dva dječja vrtića na području Velike Gorice. Ozljede bi se mogle smanjiti primjenom odgovarajuće osobne zaštitne opreme. Rezultati istraživanja prikazani su u tablicama, a odnose se na razdoblje od 2011. do 2015. godine. Obuhvaćeni su svi radnici zaposleni u ustanovama predškolskog odgoja kao što su: ravnatelj, stručno-pedagoški radnici te radnici u općim i pomoćno-tehničkim ustrojstvenim jedinicama. Na kraju ovoga rada dolazimo do zaključka: osobna zaštitna oprema koja je primjerena za implicirane rizike, odgovara postojećim uvjetima na radnom mjestu. Također, pravilno pristaje nositelju te uvelike pridonosi smanjenju rizika na radu. Sukladno tome, i smanjenju ozljeda, kada se rizici na radu ne mogu izbjeći drugim mjerama zaštite.

1. UVOD

Osobnim zaštitnim sredstvima smatraju se naprave, uređaji, odjeća i obuća što se koriste pri radu za zaštitu od štetnih utjecaja radne okoline. Štetnim utjecajima radne okoline, koji ugrožavaju život i zdravlje radnika na radu, smatraju se dimovi, magle, plinovi i pare, nedovoljno kisika za disanje, otrovne, nagrizajuće ili zapaljive tvari, prejako svijetlo, vrući ili hladni predmeti, električna struja itd.

Osobna zaštitna sredstva koriste se kada postoje neposredne opasnosti od ozljeda i zdravstvenih oštećenja, a tehničkim mjerama zaštite te opasnosti se ne mogu otkloniti ili bi to zahtijevalo nerazmjerno velike troškove. Koja će se osobna zaštitna sredstva ili oprema primijeniti pri obavljanju određenog posla, ovisi o izvorima i vrsti opasnost.

Radnici su dužni osobna zaštitna sredstva i opremu upotrebljavati samo za svrhe kojima su namijenjena, te da ih održavaju u ispravnom stanju i čuvaju od oštećenja.

2. ZAKONSKA REGULATIVA

Zakon o zaštiti na radu (NN br. 71/14, 118/14, 154/14) u članku 41. definira obvezu poslodavca da osigura odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu i da je radnici koriste na propisani način pri obavljanju poslova, ukoliko se osnovnim pravilima zaštite na radu ne mogu otkloniti rizici za sigurnost i zdravlje radnika. Kao podzakonski akt, potrebno je spomenuti Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstava (NN br. 39/06, 71/14) koji propisuje opće obveze poslodavca i radnika u svezi s osobnom zaštitnom opremom koja se upotrebljava na radu i obvezu poslodavca glede ocjene i izbora osobne zaštitne opreme, obavještavanja, savjetovanja i suradnje s radnicima. Osim spomenutih propisa, Pravilnik o stavljanju na tržište osobne zaštitne opreme (NN br. 89/10, 80/13) uređuje uvjete za stavljanje na tržište osobne zaštitne opreme (OZO) i bitne sigurnosne zahtjeve kojima OZO mora udovoljavati kako bi se osigurala zaštita zdravlja i sigurnost korisnika. Pri odabiru osobne zaštitne opreme potrebno je obratiti pažnju na Popis hrvatskih normi za osobnu zaštitnu opremu (NN br. 110/09).

3. ZAŠTITNA ODJEĆA, SREDSTVA I OPREMA U USTANOVAMA PREDŠKOLSKOG ODGOJA

3.1. Radna mjesta

Cilj ovog rada je prikazati utjecaj osobne zaštitne opreme na smanjenje ozljeda na radu. Primjer su dva dječja vrtića na području Velike Gorice. Radna mjesta su analizirana kroz poslove koji se obavljaju na pojedinim mjestima rada, a obuhvaćeni su svi radnici zaposleni u ustanovama predškolskog odgoja kao što su: ravnatelj, stručno-pedagoški radnici te radnici u općim i pomoćno-tehničkim ustrojbenim jedinicama.

Tablica 1: Ozljede na radu u dvije ustanove predškolskog odgoja u razdoblju od 2011.-2015. godine

3.2.   Osobna zaštitna oprema

U ustanovama predškolskog odgoja osobna zaštitna oprema dijeli se prema dijelovima tijela koja štite na:

• Sredstva za zaštitu glave,
• Sredstva za zaštitu očiju i lica,
• Sredstva za zaštitu ruku,
• Sredstva za zaštitu tijela (trupa) i
• Sredstva za zaštitu nogu.

Tablica 2 prikazuje popis osobne zaštitne opreme za radna mjesta na kojima se moraju upotrebljavati, a odnosi se na radno mjesto odgojitelja, zdravstvenog radnika, radnike u kuhinji, ekonoma, pralju i švelju te domara-vozača-ložača.

Na slici 1 prikazana je osobna zaštitna oprema odgojiteljice, koju čine zaštitna kuta od 100%-tnog pamuka i kožne anatomske natikače s protukliznim potplatom.

Tijekom razdoblja od 2011.-2015. godine upotrebljavale su se različite vrste osobne zaštitne opreme. Promjena opreme i prilagodba iste radniku napravljena je sukladno normi HRN EN ISO 20374.

Za domare su nabavljene jakne i hlače od elastičnog materijala s visokim udjelom pamuka (265 g/m2) te višenamjenskim džepovima i ojačanjima na koljenima s mogućnošću umetanja štitnika za koljena sukladno EN 340. Također, osigurane su im odgovarajuće zaštitne cipele koje su vodootporne i napravljene od visokokvalitetne goveđe kože sa zaštitnim kapicama. Cipele su antistatične i apsorbiraju udarce. Pokazalo se da je kvalitetna osobna zaštitna oprema imala vrlo veliku ulogu u smanjenju ozljeda na radu.

3.3. Radna oprema

Radna oprema su strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati te skele i druga sredstva za povremeni rad na visini. Pod uporabom radne opreme podrazumijeva se  svaka radna aktivnost koja obuhvaća radnu opremu, kao što je: pokretanje ili zaustavljanje, njena uporaba, održavanje, popravak, premještanje ili preinaka kojom se ne mijenja njena funkcionalnost te posluživanje, servisiranje i čišćenje.
U ustanovama predškolskog odgoja radnu opremu čine: motorna kosilica, trimer, škare za živicu, brusilica, uređaj za pranje visokotlačni, osobno el. dizalo, plinska toplovodna kotlovnica, vanjski rashladnik, plinski bojler fasadni, plinski kotao, plinska konvekcijska pećnica, plinska nagibna tava (kiper), stroj za mljevenje mesa, stroj za ljuštenje krumpira, mesoreznica, industrijski štednjak, univerzalan kuhinjski stroj i električna friteza.
Ostalu radnu opremu čine npr. hladnjaci, perilice rublja, šivaće mašine, pegle, usisavači, ljestve, ručni električni alat (npr. bušilice, brusilice), ručni alat (npr. kliješta, odvijači) i dr.

4. ZAKLJUČAK

Osobna zaštitna oprema se koristi kad se rizici na radu ne mogu izbjeći ili dovoljno ograničiti tehničkim sredstvima kolektivne zaštite ili mjerama, metodama ili postupcima organizacije rada. Sva osobna zaštitna oprema mora biti primjerena za implicirane rizike, a da sama ne dovodi do bilo kojeg povećanog rizika te mora odgovarati postojećim uvjetima na radnom mjestu i pravilno pristajati nosiocu (radniku). Kada poslodavac nabavlja osobnu zaštitnu opremu mora uzeti u obzir ergonomske zahtjeve i zdravstveno stanje radnika.

Iz svega navedenog dolazimo do zaključka kako je osobna zaštitna oprema u ustanovama predškolskog odgoja primjerena za implicirane rizike, odgovara postojećim uvjetima na radnom mjestu što uvelike pridonosi smanjenju rizika na radu. Sukladno tome, iz navedene tablice (Tablica 1), može se utvrditi trend smanjenja ozljeda, kada se rizici na radu ne mogu izbjeći drugim mjerama zaštite.

Literatura

[1] Fabijanić, K.; Kacian, N.; Štefan, V.: Priručnik stručnjaka za zaštitu na radu, IPROZ d.o.o., ISBN 978-953-6026-33-3, Zagreb, 2007
[2] Zakon o zaštiti na radu, „Narodne novine“ broj 71/14, 118/14, 154/14
[3] Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstava, „Narodne novine“ broj 39/06, 71/14
[4] Pravilnik o stavljanju na tržište osobne zaštitne opreme, „Narodne novine“ 89/10, 80/13.

Autori: Ana Akrap, Antonio Jaić i Sanja Sambol, Zavod za unapređivanje zaštite na radu
(Objavljeno: Zbornik radova, 6. Međunarodni stručno-znanstveni skup “Zaštita na radu i zaštita zdravlja”, Veleučilište u Karlovcu, ISSN 1848-5731, Karlovac, 2016.)