Prilikom radnog posjeta Sisačko-moslavačkoj županiji o stanju zaštite na radu na razini države i ove županije, ulozi predstavnika poslodavaca i sindikata te suradnji s predstavnicima županije u okviru socijalnog dijaloga u području zaštite na radu kroz djelovanje županijskog Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), te značaju promicanja prve Nacionalne kampanje „STOP ozljedama na radu“ i europskih kampanja u toj županiji, Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu i Antonio Jaić, viši stručni savjetnik u Zavodu razgovarali su s Ivom Žinićem, županom i njegovim suradnicima: Stjepanom Miheličnikom, višim stručnim savjetnikom Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša i stručnjakom za zaštitu na radu i Stjepkom Zelićem, pomoćnikom pročelnika u uredu župana i glasnogovornikom.
Sisačko-moslavačka županija treća je po veličini Hrvatska županija s površinom od 4.468 četvornih kilometara, koja pokriva 7,9 posto teritorija Republike Hrvatske. Na temelju popisa stanovništva 2011. godine Županija u 7 gradova i 12 općina ima 172.439 stanovnika. Središnju Hrvatsku, kojoj pripada i prostor Sisačko-moslavačke županije određuje najveća gustoća industrijske izgrađenosti, zaposlenosti i proizvodnje, čiju osnovu čini industrijalizirani trokut Zagreb-Karlovac-Sisak na koji se nadovezuje nekoliko manjih industrijskih sustava i pojedinih industrijskih središta. Sisačko-moslavačka županija ima površinu od 4.463 km2, te je po površini među najvećim županijama u Republici Hrvatskoj i zauzima otprilike 7,9 posto kopnenog teritorija Republike Hrvatske. U industriji najzastupljenija je prerađivačka industrija i to proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, zatim slijedi proizvodnja električne energije, proizvodnja naftnih derivata, proizvodnja hrane i pića, proizvodnja metala i proizvoda od metala, vađenje sirove nafte i plina, te drvna industrija dok je udio ostalih djelatnosti znatno manji. U Sisačko-moslavačkoj županiji u funkciji je devet poduzetničkih zona, koje su smještene u Sisku, Novskoj, Kutini, Popovači, Glini, Jasenovcu i Lipovljanima, a prostiru se na više od 200 hektara zemljišta i opskrbljene su svom potrebnom infrastrukturom (električna i vodovodna mreža, telekomunikacije, plin). Uskoro se očekuje i realizacija Poduzetničkog inkubatora u Novskoj.
Ekonomski potencijale Sisačko-moslavačke županije čine: vodena energija, nafta, podzemni plin, obradive poljoprivredne površine, šume, vinogradi, termalne vode, plovne rijeke, kao i očuvana priroda i prirodni resursi.
Prioritetni sektori koji pružaju mogućnost daljnjeg razvoja ove županije su: malo i srednje poduzetništvo, turizam te poljoprivreda, uključujući i preradu drveta.
Govoreći o aktualnom stanju u zaštiti na radu u Republici Hrvatskoj, ravnatelj Begović istaknuo je da je to područje sastavni dio nacionalnih strateških dokumenata i ciljeva, a njenim sveobuhvatnim promicanjem i konkretnim djelovanjem Zavod naglašava njen značaj za osiguranje stimulativne, sigurne i zdrave radne okoline, podizanje svijesti o značaju prevencije potencijalnih rizika, razvoj kulture u provedbi mjera zaštite na radu uz kontinuirano informiranje, edukaciju i motiviranje svih ključnih dionika u radnim sredinama. Zaštita na radu, odnosno veći ili manji stupanj sigurnosti na radu postiže se provedbom zaštite na radu koja je sastavni dio organizacije rada i izvođenja radnog procesa, a čija je svrha sprječavanje svih štetnih događaja na radu, ponajprije za samog čovjeka – radnika, te osiguranje sigurnih uvjeta rada svim osobama na radu, bez opasnosti po život i zdravlje. Raspoloživi podaci za 2016. godinu ukazuju da je u Republici Hrvatskoj prijavljeno ukupno 16.235 ozljeda na radu, od čega se njih 13.281 dogodilo na mjestima rada, a 2.954 na putu, odnosno prilikom dolaska i odlaska s posla ili na službenom putu. Prevladavale su lakše ozljede na radu njih 11.216, teških ozljeda prijavljeno je 1.989 te 18 smrtnih. Najveći broj ozljeda na radu dogodio se u tvrtkama koje zapošljavaju više od 500 radnika, a zatim u tvrtkama od 50 do 249 zaposlenika. U izvješćima o ozljedama navodi se da svega 2 posto ozlijeđenih nije bilo osposobljeno za rad na siguran način, pa se nameće pitanje da li je obvezno osposobljavanje provedeno na odgovarajući način u svim slučajevima u kojima su registrirane ozljede na radu, odnosno podrobnom pojedinačnom analizom potrebno je utvrditi sve okolnosti tih događaja, kako bi se izvukle pouke i spriječilo ponavljanje. Po godišnjoj stopi ozljeda na radu i nadalje prednjači djelatnost opskrbe vodom i uklanjanja otpadnih voda, zatim, djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, a nakon toga poslovanje nekretninama i prerađivačka industrija.
Na županijskoj razini u Sisačko-moslavačkoj županiji u prošloj godini zabilježeno je ukupno 536 prijavljenih ozljeda na radu, od toga na mjestima rada 464 ozljede. U ovoj županiji stopa ozljeda na radu na 1.000 radnika u 2016. godini bila je 14,29 te nakon Zagrebačke i Osječko-baranjske županije među najvišima je u zemlji, što znači da je i značajno iznad prosječne stope od 11,27 na razini Hrvatske, ukazao je ravnatelj Begović.
U ovom trenutku potrebno je pojačati aktivnosti socijalnih partnera i svih čimbenika u ovoj županiji kako bi u narednom razdoblju smanjili broj i stopu ozljeda na radu, zaključili su predstavnici Zavoda i Sisačko-moslavačke županije.
Prilagođavanje rada sposobnostima, vještinama i zdravstvenom stanju pojedinaca, kao i prihvaćanje drugih vidova raznolikosti među radnicima, poput spola, dobi, invalidnosti i slično, trebaju biti dinamičan i neprekidan proces, utemeljen na procjeni rizika, te primjenjiv na cijeli radni vijek. Potrebno je uložiti dodatne napore i mjere kojima će se osigurati zaštita posebnim kategorijama zaposlenih kao što su žene, mladi, stariji radnici, osobe s invaliditetom i smanjenom radnom sposobnošću, kako bi se očuvala njihova radna sposobnost, otklonio njihov prerani odlazak s tržišta rada i socijalna isključenost.
Regionalni razvoj, različitosti, mogućnosti, prilike i izazovi u području kreiranja povoljnog poduzetničkog ambijenta, razvoja potrebnih potpornih „servisa“ za zaposlene osobe radi ravnoteže privatnog i poslovnog života te utjecaja na gospodarski, socijalni i društveni razvoj otvaraju prostor suradnje predstavnika sindikata, poslodavaca i županijskih vlasti u okviru županijskih Gospodarsko-socijalnih vijeća.
Posebno je značajna aktivnost županijskih socijalnih partnera u promicanju i najširoj provedbi prve Nacionalne kampanje u Republici Hrvatskoj „STOP ozljedama na radu“. Angažiranim sudjelovanjem svih ključnih dionika od mikro do makro razine, moguće je ostvariti poboljšanje organizacije rada i unaprijediti radne uvjete kako bi se postiglo smanjenje broja ozljeda na radu, i na takav način ostvarilo povećanje produktivnosti i konkurentnosti, smanjilo troškove i gubitke poslovnih subjekata, te očuvalo zdravstveni i mirovinski sustav, naglasio je ravnatelj Begović te pozvao predstavnike županije, udruga sindikata i poslodavaca na intenzivne aktivnosti u okviru rada županijskog Gospodarsko-socijalnog vijeća kao i u radnim sredinama.
Istovremeno angažiranjem u predstojećoj europskoj kampanji „Zdrava mjesta rada upravljaju opasnim tvarima! 2018.-2019., putem informiranja i prijenosa dobre prakse u našim radnim sredinama moguće je ostvariti dugoročne pozitivne učinke na sprječavanju rizika zbog primjene opasnih tvari s posebnim naglaskom na uklanjanje ili zamjenu opasnih tvari na radnom mjestu uz primjenu najučinkovitijih mjera zaštite.
Uz dosljednu provedbu mjera iz Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa RH za razdoblje od 2011. do 2020. godine, Nacionalnog programa „Živjeti zdravo“, te specifičnih akcija Zavoda za unapređivanje zaštite na radu „Uradi sam, ali sigurno!“, „Zaštiti se znanjem!“ i niza drugih preventivnih aktivnosti moguće je ostvariti sinergijski učinak na smanjivanju ozljeda i raznih bolesti povezanih s radom te posljedica nesreća kako na mjestima rada tako i izvan radnih sredina, istaknuto je tijekom razgovora predstavnika Zavoda i Županije. Na takav način izravno podupiremo globalnu kampanju „Vision Zero“ koju je pokrenulo Međunarodno udruženje za socijalno osiguranje u Singapuru (ISSA). Naša je zadaća pridonijeti širenju poruke o tome da je moguće spriječiti svaku nezgodu, bolest i ozljedu na radu uz poduzimanje pravih mjera u pravi trenutak, rekao je ravnatelj Zavoda Begović.
Radni susret bila je i prilika da predstavnici Zavoda za unapređivanje zaštite na radu upoznaju domaćine s nizom programskih aktivnosti ove ustanove usmjerenih na pružanje potpore poduzetnicima, sindikatima, radnicima, stručnjacima za zaštitu na radu i drugim dionicima kako bi se uspješnije nosili s različitim izazovima u očuvanju radne sposobnosti radnika i njihovom sigurnošću.
Župan Ivo Žinić, pohvalio je zauzimanje Zavoda za unapređivanje zaštite na radu za podizanje svijesti i promicanje kulture prevencije od najranije životne dobi, kao i tijekom cijele radne karijere te iskazao interes ove županije i drugih njenih institucija za suradnju s ovom javnom ustanovom u realizaciji različitih programa koje je Zavod osmislio i provodi s ciljem pružanja potpore svim ključnim dionicima u području zaštite na radu. Početkom slijedeće godine Zavod za unapređivanje zaštite na radu organizirati će Dan otvorenih vrata u Sisačko-moslavačkoj županiji i time najaviti niz drugih aktivnosti koje će se tijekom godine organizirati uz sudjelovanje različitih dionika u toj županiji.
Tijekom radnog boravka u Sisku predstavnici Zavoda za unapređivanje zaštite na radu susreli su se i razgovarali s tajnikom Samostalnog sindikata Hrvatske–Sindikata drvne i papirne industrije Hrvatske Darkom Idžakovićem, kojom prilikom su razmotrena određena pitanja organizacije i provedbe mjera zaštite na radu te naglašena potreba intenzivnije suradnje poslodavaca i sindikata kao i njihovih udruga u području zaštite na radu, u tom za sigurnost na radu izuzetno važnom sektoru.