POVODOM OBILJEŽAVANJA NACIONALNOG DANA ZAŠTITE NA RADU ODRŽAN SKUP „RAD NA VRUĆINI“

Objavljeno

Povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, te Nacionalnog dana zaštite na radu, 28.04.2026. je održan stručni skup „ Rad na vrućini“ u organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Sudionike skupa uvodno je pozdravila Anita Zirdum, v.d. ravnateljica Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava obitelji i socijalne politike, istaknuvši kako je zaštita na radu temelj na kojem se mora graditi bolja budućnost za radnike. Osvrnula se na izmjene pravilnika vezanih uz rad u uvjetima visokih temperatura koji će uskoro stupiti na snagu, te najavila izmjene Zakona o zaštiti na radu.

U daljnjem tijeku skupa je uručila Zlatku Papu nagradu za životno djelo za ostvarene značajne rezultate i postignuća u zaštiti na radu te unapređenje zaštite na radu u Republici Hrvatskoj za 2026. godinu, te priznanja za unaprjeđivanje zaštite na radu za 2026. godinu Iliji Mariću, Elviri Deriš, Željki Lalić, te tvrtki Colas d.o.o.

U prvom izlaganju je Marina Prelec predstavila EU‑OSHA-ine smjernice za rad na vrućini te OiRA alat koji poslodavcima pomaže u procjeni rizika povezanih s visokim temperaturama koji će uskoro biti preveden na hrvatski jezik. Naglasila je da su gotovo sva mjesta rada, i na otvorenom i u zatvorenom prostoru, potencijalno izložena toplinskom opterećenju te da ono može uzrokovati ozbiljne zdravstvene učinke poput iscrpljenosti, toplinskog udara i sinkope. Naglasila je važnost provedbe preventivnih mjera, poput uvođenja tehničkih rješenja kao što su ventilacija, izolacija, rashlađene kabine, strojevi za daljinsko upravljanje, te važnost organizacijskih prilagodbi rada, osiguravanja adekvatnih uvjeta za odmor, ograničavanja vremena provedenog na vrućini i rotacije poslova. Istaknula je važnost postepene aklimatizacije radnika koji rade na vrućini, te zaključila kako radom na vrućini treba aktivno upravljati.

Zlatko Šarić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo govorio je o smjernici HZJZ-a „Preporuke za rad na visokim temperaturama“. Objasnio je zašto zakonodavstvo ne propisuje maksimalnu temperaturu na radnom mjestu, već se oslanja na priznata pravila zaštite na radu i smjernice javnozdravstvenih institucija. Posebno je naglasio važnost toplinskih indeksa poput WBGT i Humidexa, koji služe za procjenu uvjeta rada na otvorenom. Istaknuo je kako je važno u procjeni rizika utvrditi poslove na otvorenom i popisati ih, te izraditi plan preventivnih mjera. Istaknuo je važnost osposobljavanja radnika kako bi mogli na vrijeme prepoznati simptome toplinskog stresa, zatim važnost osiguravanja vode, sjenovitih mjesta i organizacije rada koja uključuje rotaciju, aklimatizaciju i izbjegavanje najtoplijeg dijela dana. Ukratko je predstavio istraživački program HEAT-SHIELD, financiran sredstvima programa Obzor2020, a kojem je cilj rješavanje negativnih učinaka klimatskih promjena. Program se usredotočuje na pružanje strategija prilagodbe u sektorima proizvodnje, građevinarstva, prometa, turizma i poljoprivrede, a na internetskoj stranici projekta dostupni su brojni vodiči, kontrolne liste, prezentacije i video-materijali.

Tamara Radošević Kutičić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo govorila je o  zdravstvenim rizicima rada na otvorenom u uvjetima visokih temperatura, te sve izraženijem utjecaju klimatskih promjena na zdravlje radnika. Objasnila je kako povišene temperature utječu na zdravlje radnika, dovode do dehidracije, poremećaja termoregulacije i povećanog opterećenja kardiovaskularnog sustava, direktno mogu uzrokovati toplinske grčeve, iscrpljenost, toplinski udar, a indirektno pogoršati postojeće bolesti (srčane bolesti, šećernu bolest, bubrežne bolesti i dr.). Posebno je naglasila važnost aklimatizacije tj. postupnog privikavanja na rad u vrućini koja bi minimalno trebala trajati 4 dana, a kod većine radnika 7 do 14 dana. Naglasila je važnost prepoznavanja simptoma toplinskog stresa, te pobrojala zdravstvene tegobe koje iz njega proizlaze te načine na koje se može pomoći radnicima. Posebno je upozorila na ozbiljnost toplinskog udara i sunčanice te potrebu za brzom reakcijom i pravilnom prvom pomoći.

Vanja Tadej iz tvrtke Colas govorio je o praksama koje se koriste u njihovoj tvrtki prilikom rada na otvorenom u uvjetima visokih temperatura. Predstavio je izazove s kojima se Colas Hrvatska susreće zbog sezonskog karaktera poslova, klimatskih promjena i sve učestalijih toplinskih valova. Istaknuo je da je cilj tvrtke smanjiti zdravstveni rizik za radnike i održati operativnu razinu i kvalitetu radova. Posebno je istaknuo sustavni pristup koji uključuje nadzore gradilišta, korištenje IT alata, redovne sastanke menadžmenta i kontinuiranu edukaciju radnika. Tadej je prikazao niz već provedenih mjera, poput dostupnosti rashlađene pitke vode, osobne zaštitne opreme za rashlađivanje, klimatiziranih kontejnera i vozila, te programa osposobljavanja radnika. Najavio je i daljnje korake, uključujući standardizaciju procesa, zone za odmor i dodatne sustave hlađenja na strojevima.

Lidija Srnec predstavila je najnovije podatke DHMZ-a o globalnim i regionalnim klimatskim trendovima, istaknuvši kako je razdoblje od 2015. do 2025. najtoplije od početka mjerenja. Naglasila je da se u budućnosti očekuje sve veća učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih pojava. Posebno je upozorila na njihov značajan utjecaj na uvjete rada, osobito kod poslova na otvorenom. Istaknula je da se u Hrvatskoj bilježi jasan porast srednjih godišnjih temperatura te sve veći broj dana s rizikom od toplinskih valova, zbog čega je iznimno važno pravovremeno pratiti i uvažavati upozorenja DHMZ-a, posebice kada je riječ o zaštiti radnika na otvorenom. U svom izlaganju također je predstavila projekcije buduće klime, koje ukazuju na nastavak zagrijavanja, promjene u obrascima oborina te porast učestalosti ekstremnih vremenskih događaja.

O organizaciji rada i provedbi mjera zaštite u uvjetima toplinskog opterećenja govorili su Gordana Jakšić i Antonio Knežević iz tvrtke Spegra d.o.o. Istaknuli su kako u procesu osposobljavanja radnika za rad na siguran način koriste NAPO filmove, koji su se pokazali posebno učinkovitima, osobito u radu sa stranim radnicima. Naglasili su važnost primjene odgovarajuće radne odjeće, osiguravanja dostupnosti rashlađene vode, hlada te klimatiziranih prostora za odmor, kao i prilagodbe radnog vremena kako bi se izbjegao rad u najtoplijem dijelu dana. Također su predstavili niz praktičnih alata koje koriste u svakodnevnom radu, poput dnevnih obrazaca, toolbox sastanaka i sustavnog informiranja radnika. U okviru tog sustava radnicima se svakodnevno daju jasne upute za rad, a u uvjetima povišenih temperatura i posebne smjernice vezane uz toplinski stres. Razina informiranosti i upoznatosti radnika s uputama redovito se prati i evidentira.

Dino Cmrečnjak, stručnjak zaštite na radu, govorio je o radu u uvjetima povišene temperature u pekarskoj industriji, istaknuvši da je toplinsko opterećenje stalno i tehnološki uvjetovano. Kao ključan rizik naveo je kombinaciju izvora topline, ručnog rada i povišene vlage, uz upozorenje da toplinski stres povećava vjerojatnost sekundarnih ozljeda. Naglasio je važnost sustavne procjene rizika i praćenja mikroklimatskih uvjeta. Predstavio je tehničke, organizacijske i osobne mjere zaštite, s naglaskom na smanjenje toplinskog opterećenja na izvoru, hidrataciju i aklimatizaciju radnika.

Ivica Daničić iz Državnog inspektorata predstavio je pregled inspekcijskih nadzora u području zaštite na radu tijekom 2025. godine. Istaknuo je da je sustav popunjen sa 63 % predviđenih inspektora te da je obavljeno 5.992 inspekcijskih poslova, uključujući 5.589 nadzora. Najčešće utvrđene nepravilnosti odnosile su se na neispravnu opremu, neosposobljenost radnika i neprovedena ispitivanja radnog okoliša. Posebno je naglasio nadzore povodom ozljeda na radu te akcijske nadzore u građevinarstvu, turizmu i drvoprerađivačkoj industriji, kao i podatke o smrtno stradalim radnicima. Zaključio je da inspekcijski nadzori ostaju ključan mehanizam za sprječavanje ozljeda i unapređenje sigurnosti na radu.

 

PREZENTACIJE: