Održan III. po redu stručni skup iz zaštite na radu pod nazivom „Integrirani pristup sigurnosti i zdravlju na radu“

Objavljeno

U Zagrebu je 17. prosinca 2025. održan treći stručni skup pod nazivom „Integrirani pristup sigurnosti i zdravlju na radu“, u organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Skup je okupio više od 500 stručnjaka iz područja zaštite na radu, medicine rada, graditeljstva te koordinatora zaštite na radu s ciljem razmjene znanja i unaprjeđenja sustava sigurnosti i zdravlja na radu u Republici Hrvatskoj.

Stručni skup je moderirao Tin Bašić, a nazočne je u ime Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uvodno pozdravila Anita Zirdum, v.d. ravnateljica Uprave za rad i zaštitu na radu koristeći priliku da najavi velike promjene u zaštiti na radu narednim godinama kroz projekt ESF+ u vrijednosti 3 milijuna eura provedbom kojeg će se uvesti novi postupci digitalizacije i standardizacije. Najavila je i izmjene pravilnika vezanih uz rad na vrućinama. Osvrnula se na izazove vezane uz strane radnike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada, često bez dovoljnih znanja o mjerama zaštite na radu.

U daljnjem tijeku skupa u zajedničkom predavanju „Building Safety Together – Engineering, Inspection and Responsibility in Tower Crane Operations“ o sigurnosti toranjskih dizalica govorili su magistar inženjerstva Arne Rambaum iz tvrtke Liebherr-Werk Biberach GmbH iz Njemačke, Michal Lipák iz tvrtke Kranimex iz Slovačke i Mario Žanko iz hrvatske tvrtke KranTehnik EU d.o.o.  Arne Rambaum govorio je s gledišta proizvođača toranjskih dizalica. Istaknuo je važnost norme EN 14439, koja definira jedinstvene sigurnosne zahtjeve za toranjske dizalice u EU. Naveo je čimbenike koji utječu na dizalicu kada je u radu i kad nije u radu. Vjetar je jedan od najbitnijih faktora, te bi se kod brzina vjetra većih od 72 km/h rad na dizalici trebao zaustaviti. Vjetrena zona u većini EU je C25, ali proizvođači dizalica mogu napraviti specijalne konfiguracije po zahtjevu korisnika. Michal Lipak govorio je na koji način se provodi cjelovito ispitivanje dizalice. Ono bi trebalo obuhvatiti dokumentaciju (CE certifikat, statičke podatke, projekt temelja ili posteljice, uputstva proizvođača), mehaničku strukturu, sustave kretanja dizalice (dizanje, okretanje, pogon kolica, vožnja po pruzi), električke i upravljačke sustave, te ispitivanje funkcionalnosti. Naglasio je da je važno provjeriti ima li dovoljno balasta u bazi, okreće li se dizalica s vjetrom kad ne radi, postoji li glavni prekidač u blizini dizalice da se na vrijeme zaustave opasne radnje, provesti statičke testove nosivosti s maksimalnim kapacitetom, dinamičke testove itd. Mario Žanko naveo je primjere iz stvarne prakse, gdje se na gradilištima događa da se u rad stave dizalice na kojima su obavljeni djelomični i površni pregledi, dizalice za koje su izdani pozitivni zapisnici unatoč ozbiljnim tehničkim nedostacima, dizalice koje su prošle neovlaštene preinake itd.

Doc. dr. sc. Matej Mihić iz Hrvatske udruge koordinatora zaštite na radu govorio je o zaštiti na radu na gradilištima iz perspektive koordinatora zaštite na radu, te detaljno analizirao stanje sigurnosti na hrvatskim gradilištima. Prezentirani su podaci o broju ozljeda na radu u građevinarstvu, koji potvrđuju da ova djelatnost bilježi zabrinjavajuće statističke podatke u pogledu broja ozljeda na radu i smrtnih ozljeda. U izlaganju su identificirani ključni problemi s kojima se koordinatori zaštite na radu susreću u praksi: nedovoljno razumijevanje zakonskih obveza od strane investitora, percepcija koordinatora kao administrativnog troška, te ograničene ovlasti u provedbi mjera zaštite. Posebno je istaknut problem rada s manjim izvođačima i kooperantima, kod kojih često nedostaje osnovna dokumentacija i kultura sigurnosti. Kao rješenje predložene su izmjene regulative, jasnije definiranje uloga sudionika u gradnji, vremensko obvezivanje imenovanja koordinatora te jačanje mehanizama kontrole i odgovornosti svih uključenih strana.

Antonija Križanić, v.d. rukovoditeljica Službe za provedbu ugovaranja zdravstvene zaštite iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje održala je predavanje na temu  „Prava i obveze iz radnog odnosa u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja“. Prvi dio predavanja obuhvaćalo je pravo na preventivnu zdravstvenu zaštitu koju poslodavac mora omogućiti radnicima, objasnila je koje stavke terete poslodavca, a koje HZZO. Navela je kako opseg specifične zdravstvene zaštite uključuje preventivne preglede, dijagnostičke postupke radi utvrđivanja profesionalne bolesti, obilaske radnih mjesta i edukacije. Objasnila je kako se periodički pregledi moraju obavljati točno u roku tj. najviše 30 dana prije isteka roka, jer HZZO pokriva preventivnu zaštitu, dok se ostali pregledi smatraju  izvanrednima i terete poslodavca. Također je naglasila da se na teret HZZO priznaju, u skladu sa propisima, samo pregledi kod odabranog ugovornog doktora, a ima li specijalist medicine rada ugovor s HZZO poslodavci mogu provjeriti u područnim uredima HZZO-a. U drugom djelu predavanja je detaljno objasnila postupak prijave i priznavanja ozljede na radu, potrebnu dokumentaciju i tijek upravnog postupka, te objasnila koja prava u slučaju ozljede na radu jamči Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (cjelokupno liječenje, naknada plaće 100%, naknada putnih troškova u svrhu liječenja itd.). U trećem dijelu govorila je o pravu HZZO-a na regresni postupak, odnosno pravu na povrat troškova od poslodavca ili druge odgovorne osobe u slučajevima kada je ozljeda ili bolest nastala zbog propusta u provedbi mjera zaštite na radu. Zaključila je kako poštivanje pravila zaštite na radu rezultira smanjenjem ozljeda na radu, te smanjenjem parnica HZZO-a protiv poslodavaca.

Tamara Radošević Kutičić, dr.med. spec.medicine rada i sporta, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo govorila je o prijavama ozljeda na radu u praksi. Posebnu pažnju posvetila je statističkoj analizi ozljeda na radu, uključujući podatke prema djelatnostima, težini ozljeda i ESAW metodologiji, kao i ulozi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u obradi i interpretaciji tih podataka. Ukazala je na najčešće pogreške koje se javljaju u postupku ispunjavanja obrasca prijave ozljede na radu i koje one mogu imati posljedice na kvalitetu statistike, a time i na prava ozlijeđenih radnika. Kao moguća rješenja navela je da bi medicinska pitanja u obrascu (npr. o težini i vrsti ozljede na radu) umjesto stručnjaka zaštite na radu mogli kvalitetnije ispuniti liječnici obiteljske medicine, što bi dalo bolje statističke podatke, na temelju kojih bi se mogle izraditi bolje preventivne mjere.

U završnom dijelu stručnog skupa „Smjernicu za procjenu rizika radnih mjesta trudnih radnica“ predstavile su Tea Samardžić, dr.med. iz Ustanove za zdravstvenu skrb PROTEGO i dr.sc.Željka Babić, mag.pharm., iz Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu. U izradi smjernica uz  predavačice sudjelovao je i dr.sc. Roko Žaje, dr.med. s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Svrha smjernice bila je ponuditi specijalistima medicine rada temelj pri izradi mišljenja o štetnosti radnog mjesta za trudnu radnicu, ali autori vjeruju da će smjernica pomoći svim dionicima u zaštiti na radu. Smjernica za procjenu rizika obuhvaća analizu bioloških, kemijskih i fizikalnih štetnosti, fizičkog napora te organizacije rada i postojećih zaštitnih mjera. Naglašeno je da se procjena ne odnosi samo na radno mjesto, već i na individualne karakteristike trudnice te fazu trudnoće, pri čemu se primjenjuje načelo predostrožnosti – radno mjesto se smatra neprihvatljivim ako je barem jedan rizik neprihvatljiv u bilo kojoj fazi trudnoće. Posebna pozornost posvećena je kemijskim štetnostima, uz korištenje sigurnosno-tehničkih listova, važećih propisa i ECHA baze podataka, kao i rizicima povezanim s fizičkim naporom, poput ručnog rukovanja teretom, dugotrajnog stajanja i ponavljajućih pokreta. Zaključeno je da je liječnička procjena rizika individualna i zahtijeva suradnju poslodavca, stručnjaka zaštite na radu i specijalista medicine rada, s ciljem prilagodbe radnih uvjeta i osiguranja sigurne trudnoće.

Nakon predavanja, sudionici skupa sudjelovali su u raspravi i postavljali pitanja predavačima. Stručni skup potvrdio je da se visoka razina zaštite na radu može postići samo kroz suradnju svih sudionika – zakonodavca, izvođača, stručnjaka zaštite na radu i zdravstvenog sustava. Kroz integrirani pristup, dosljednu primjenu propisa i kontinuiranu edukaciju moguće je smanjiti broj ozljeda na radu i stvoriti sigurnije radno okruženje za sve radnike. Skup je zaključila načelnica Sektora za zaštitu na radu, Marina Borić poželjevši svima sretne i blagoslovljene nadolazeće blagdane.

PREZENTACIJE: